Pravo i privreda

Saglasno stavu o državnom vlasništvu nad sredstvima rada ovih preduzeća, utvrdena je i struktura organa upravljanja. To su, po pravilu, upravni odbor, generalni direktor i nadzomi •odbor (u određenom stepenu izuzetak pređstavlja NIS, gde se zafconom kao obavezan organ navodi i odbor direktora). Ono što je sa aspekta vlasnidkog odnosa posebno važno je činjenica da članove upravnog odbora i nadzornog odbora imenuje Vlada Republike Srbije, s tim što se ostavlja mogudnost da određeni broj dlanova upravnih odbora bude imenovan iz reda zaposlenih u odnosnom javnom preduzedu. S obzirom na činjenicu da su u okvirima postojećih privrednih subjekata koji su "ušli" u sastav javnih preduzeća, obavljane i delatnosti, odnosno vršeni poslovi koji se ni najširim tumačenjem ne mogu podvesti pod pojam delatnosti i poslova koji su "nezamenjiv uslov života i rada", to je zakonodavac u nekoliko slučajeva (naftna privreda, elektroprivreda) utvrdio koje od registrovanih delatnosti spadaju u segment delatnosti i poslova koji su za Republiku Srbiju od posebnog znadaja. Zajednidka karakteristika svih javnih preduzeća je da su ona inicijalno osnovana kao jednosubjektna preduzeda, kojima je dalje stavljeno u zadatak da u periodu pre početka svog rada utvrde svoju organizaciju i s tim u vezi intervenišu osnivajudi javna i druga preduzeda. Na taj nadin javna preduzeda su, bar u početnoj fazi svog rada, implicite ili explicite osnovana i kao holding preduzeda u državnom vlasništvu (odredeni izuzetak predstavlja JP "Radio-televizija Srbije"). Do takvog zakljudka se može dodi, prvo, iz normativnog naloga upravnim odborima ovih preduzeća da osnuju druga javna preduzeda iz predmeta svog poslovanja, odnosno preduzeda koja doprinose efikasnijem i racionalnijem poslovanju ovih preduzeda, a zatim, i iz dinjenice da ovako osnovana i organizovana javna preduzeda, suprotno svakoj elementamoj logici organizacije privrednih subjekata, jednostavno ne bi mogla da posluju. Narodito znadajna odredbnica svih posebnih zakona kojima su osnovana javna preduzeda, sadržana je u dinjenici upudivanja na tokove svojinskog prestrukturiranja, u skladu sa programima prestruktuiranja, dije je donošenje stavljano u nađležnost privremenih upravnih odbora, sa pravom Vlade Republike Srbije da davanjem saglasnosti prihvata ili odbacuje te programe. S tim u vezi, potrebno je istadi da svi zakoni utvrduju i ogranidenje, shodno kome se ceo proces svojinske transformacije zaustavlja na procentu (49%), koji uvek i u svakom sludaju obezbeđuje dominantni državni uticaj na rad i poslovanje ovih preduzeda. Naglašeno veliki uticaj države na rad i poslovanje javnih preduzeda predstavlja i zajednidku karakteristiku svih posebnih zakona. To udešće u radu i poslovanju javnih preduzeda od strane države narodito je apostrofirano u segmentu ovlašćenja upravnih odbora na vodenje poslovne politike javnih preduzeda. Skoro sve znadajnije odluke donose se uz saglasnost Vlade Republike Srbije i pored dinjenice da javnim preduzedima upravljaju upravni odbori koje imenuje ta ista vlada. Jedina, uslovno redeno, pogodnost ovakve veznosti za državnu aparaturu sadržana je u stavu da javna preduzeda u sludaju kada posluju sa gubitkom u meri da se nad njima, po važedim propisima, može sprovesti stedaj, nede prestati sa radom, jer je utvrđeno pravilo da je osnivad (u konkretnim sludajevima - država Republika Srbija) dužan da obezbedi sredstva za nesmetani rad javnih preduzeda. Vezanost javnih preduzeda za državu, koja poprima jasna obeležja zavisnosti, posebno je potencirana ekonomskom situacijom koja je nastala uvodenjem ekonomskih mera Saveta bezbednosti UN prema SR Jugoslaviji. Naime, kao odgovor na te mere donet je niz propisa, kojima je ionako suženo polje autonomnog delovanja javnih preduzeda u vodenju poslovne politike ovih privrednih subjekata, sasvim zatvoreno. Imajudi to u vidu, a narodito dinjenicu da recimo skoro sva javna preduzeda nemaju gotovo nikakve ingereneije u domenu cena proizvoda koje plasiraju na tržište, a da zbog nedoredenog sistema kolektivnog ugovaranja bitnije ne mogu da utidu ni na polotiku zarada, stvara se sasvim jasno omeđen prostor u kome odsustvo ovlašdenja na

94

Prof, dr Dragon Kostit, viši naučni saradnik, Institutza uporedno pravo, Beograd