Pravo i privreda

strani organa javnih preduzeća iskljuduje odgovornost za poslovni rezultat, a odsustvo poslovnog rezultata vodi stagnaciji, pa i značajnom raubovanju vrednosti sredstava javnih preduzeda. 4. PREDLOG ZAKONA O PREDUZEĆIMA. Shodno verziji Zakona o preduzedima koji je Vlada Savezna Republike Jugoslavije utvrdila kao predlog i dostavila ga Saveznoj skupštini na usvajanje, materija koja se odnosi na javna preduzeća obuhvadena je dlanovima 404. do 409 u okvirima IV odeljka, drugog poglavlja zakona. Sam Predlog zakona o preduzedima u domenu materije kojom se ureduje organizacija i poslovanje javnih preduzeća pretrpeo je više korenitih promena. Te promene su u ovom sludaju uvek bile u smislu iznalaženja boljih rešenja, tako da iako se i i ovoj verziji Zakona o preduzedima mogu staviti određene primedbe, od kojih de neke biti i navedene, ona bar u segmentu javnih preduzeda zadovoljava sve potrebne standarde da bi mogla biti usvojenom. Predlagač zakona je prilikom određivanja pojma javnog preduzeća pošao od ciljnog kriterijuma, shodno kome je javno preduzede ono preduzede koje se osniva radi obavljanja delatnosti od javnog interesa. Zadržavanje opredeljenja u obavljanju delatnosti od javnog interesa za period osnivanja javnog preduzeća, može osnovano da postavi, kao dopunsko pitanje - šta će biti sa onim preduzedima koja su u trenutku svog osnivanja obavljala te delatnosti, ali su u periodu kasnijeg rada prestala da ih obavljaju, odnosno te delatnosti su prestale da se smatraju delatnostima od javnog interesa. lako predlagad zakona ne daje odgovor na ovo pitanje, logika stvari upuduje na stav da u tom sludaju takvo preduzede treba da izgubi atribut javnog preduzeda. Ovo narodito s obzirom na kasnije odredbe Predloga zakona o uslovima ostvarivanja i nadinu obezbedenja javnog interesa. S tim u vezi možda je bilo jednostavnije redi da su javna preduzeda ona koja "obavljaju delatnost od javnog interesa". Na taj nadin bi se preciznijom odredbom izbegla mogudnost razliditih tumadenja domaSaja njene primene. Bitan element za odredivanje pojma javnog preduzeda je i zauzimanje stava o sadržini pojma delatnosti od javnog interesa. Predlagad zakona je i u ovom pogledu iskazao originalnost u prilazu njegovom odredenju. Naime, to je izvrSeno korišdenjem tri osnovna kriterijuma. Prvi kriterijum je enumeracija, odnosno taksativno navodenje onih delatnosti za koje predlagad smatra da ulaze u krug delatnosti od javnog interesa. U tom smislu eksplicitno se navode delatnosti koje se obavljaju u oblasti energetike, vodoprivrede, saobradaja, PIT usluga, komunalnih delatnosti, šumarstva i informisanja. Ovim kriterijumom se težilo nalaženju rešenja koje bi na modemijim i tržišnim uslovima prilagodeniji nadin iskazalo sadržinu pojma ranije koriSdenog pravnog standarda "nezamenljivih uslova života i rada gradana". Drugi kriterijum je sadržan u korišdenju i upravljanju dobrima u opštoj upotrebi i morskim dobrima. On je znadajno fleksibilniji u odnosu na prvi kriterijum i uslovljen je prethodnim stavom po pitanju odredenja dobra u opštoj upotrebi i morskih dobara. Kako se njihovo određenje uvek vrši putem tzv. kauduk normi, to de i stav o prirodi delatnosti zavisiti od konkretnih rešenja u vreme zauzimanja takvog stava. U kontekstu ovog drugog kriterija treba istadi i dinjenicu da u sadaSnjem trenutku pitanje odredenja dobara u opštoj upotrebi nije do kraja izvedeno. Najzad, tredi kriterijum polazi od funkcionalnog opredeljenja. U tom smislu delatnostima od javnog interesa su one delatnosti koje su neophodne za rad državnih organa i organa lokalne samouprave i kao posebna odrednica od znadaja za odbranu i bezbednost SR Jugoslavije, odnosno koji su neophodni za izvršavanje međunarodnih obaveza SR Jugoslavije. U ovom posebnom sludaju, neophodno je da nadležni organ utvrdi taj javni interes u skladu sa saveznim zakonom.

95

OSTVARIVANJE JAVNOG INTERESAIZ DELATNOSTIJAVNIH PREDUZEĆA