Pravo i privreda

Na ovaj način napušten je dosadašnji prilaz u određivanju pojma javnog interesa, koji se kretao od opšteg određivanja đo konkr;etnog nabrajanja. Praksa de pokazati koliko će ovakvo kornbinovano definisanje pojma javnog interesa izdržati probu života i opravdati razloge koji su motivisali predlagača da se baš za njega opredeli. Mišljenja smo da bi ipak jedna opštija formulacija, koja bi ostavljala dovoljno širine kreativnom tumačenju, ali i koja bi isključivala svaku arbitriranost više odgovarala sadašnjem trenutku. U sferi regulisanja opštih pitanja Predlog zakona o preduzedima upuduje samo još na određenje statusnog oblika organizovanja javnih preduzeća. Taj status de bitno zavisiti od toga koji se subjekt prava javlja u funkciji osnivada. Ukoliko je to pravno lice, javno preduzeće de se osnovati kao: akcionarsko društvo ili društvo sa ogranidenom odgovomošdu (uz izuzetnu mogućnost osnivanja i u obliku komanditnog društva, ali uz pretpostavku da se pravno lice pojavi u položaju komanditora u tom društvu). Ukoliko je to fizidko lice, predlogom zakona je zapravo dopuštena mogudnost osnivanja javnog preduzeda u bilo kom od organizational oblika koje poznaje Predlog zakona o preduzedima. Izvesnu nedoumicu u pogledu zauzimanja stava, odnosno u dosleđnosti predlagada zakona izaziva odredba člana 405. stav 3. po kojoj delatnosti od javnog interesa mogu obavljati i postojeća javna i društvena preduzeda i privatnici. Gore izneta nedoumica kreće se u dva pravca. Prvo, da li je mogude da društvena preduzeća i privatniti koji obavljaju delatnost od javnog interesa, a sada nisu organizovani kao javno preduzeće, nastave sa obavljanjem te delatnosti u tom statusnom obliku. Odgovor na ovu dilemu je relativno jednostavan i da je predlagač bio jasnije opredeljen ne bi bilo ni osnova za njeno navođenje. Naime, mišljenja smo da de takva društvena preduzeda i privatniti morati da svoje poslovanje usaglase sa njihovim sadržinskim određenjem i izvrše preregistraciju u javna preduzeda, a da svoje poslovanje nastave u onom obliku statusnog organizovanja u kome su registrovanl Druga dilema je vezana za sama javna preduzeda. Iz dikcije upotrebljene u odredbi ovog stava mogao bi kao jedini zaključak da se izvede stav da postojeća javna preduzeda (dakle samo ona koja su osnovana i registrovana kao takva kod registarskih sudova) mogu nastaviti sa obavljanjem delatnosti od javnog interesa bez prilagodavanja svog statusa nekog od oblika organizovanja društava kapitala o kojima je gore bilo reči. Očekivano razrešenje ovog pitanja neće se nadi ni u prelaznim odredbama. Naime, ove odredbe upućuju samo na to da de postojeda preduzeda, pa čak i delovi preduzeda koji obavljaju delatnost od javnog interesa uskladiti svoju organizaciju do kraja tekude godine. No, kako se kao mogudi oblik obavljanja delatnosti od javnog interesa navode i javna preduzeda, to je na zakonodavnom nivou stvoren zatvoreni krug. Pošto ni iz teorijskih, ali ni iz praktidnih razloga (veliki je broj registrovanih javnih preduzeda) nije celishodno da ovakva pitanja ostanu neregulisana ili da budu višeznačno regulisana, to bi u nekom od narednih "isditavanja" teksta Predloga zakona o preduzedima ovo pitanje trebalo konadno razrešiti. Slededi logiku koegzistentnog tumadenja teksta odredenog propisa, a u skladu sa duhom predloženog Zakona o preduzedima kao jedino ispravno proizilazi stav po kome bi se i sva sada osnovana javna preduzeda morala da se statusno organizuju kao jedno od društava kapitala (akcionarsko društvo ili društvo sa ogranidenom odgovornošdu). Kao Sto je ved istaknuto, osnovna vrednost ove varijante Predloga zakona o preduzedima u delu kojim se ureduje organizacija i poslovanje javnih preduzeda je adekvatno posvedivanje pažnje nadinu ostvarivanja javnog interesa iz delatnosti javnih preduzeda, kao i merama kojima se obezbeduje njegovog ostvarivanje u situaciji kada je ono ugroženo. Na taj nadin predlagad je ostao dosledan konceptu podvajanja vlasnidke od upravljadke funkcije koja se ostvaruje u javnim preduzedima, uredujudi ovu drugu samo na nivou opštih odredbi koje se odnose i na sva druga preduzeda u našem pravnom sistemu.

96

Prof, dr Dragan Kostič, visi naučni saradnik, Institut za uporedno pravo, Beograd