Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

Stenografske beleške

137

Ustavni Odbor u roku od dva meseca od stuživot ovoga Ustava predložiće Vladi sve one uredbe donete u vremenu predvidjenom u prvom stavu, koji će se ukinuti. Vlada je dužna u roku od mesec dana objaviti koje su uredbe prestale važiti, a koje ostaju u važnosti. Predlog Petra Markoviča i drugova za dopunu čl. 130. novim stavom posle 1. stava glasi: „Svi rokovi po uredbi o likvidaciji pravnog stanja stvorenog ratovima i privremenom zakonu, o likvidaciji moratornog stanja, koji budu istekli pre dana kad ovaj Ustav stupi na snagu, produžuju se od toga dana još za 30 dana. Odbor nije mogao primiti ni jedan od gornjih predloga, ali je usvojio čl. 130. u ovoj novoj redakciji: „Privremeni zakoni, uredbe, pravilnici i rešenja Ministarskog Saveta i druga akta i odluke sa odredjenim rokom trajanja, zakonskog značaja izdani u vremenu od 1. decembra 1918. god. do dana proglašenja ovoga Ustava, važe i dalje kao zakon, dok se izmene ili ukinu. U roku od mesec dana od proglašenja Ustava, Vlada je dužna sprovesti sve privremene zakone, uredbe pravilnike i rešenja Ministarskog Saveta i druga akta i odluke sa odredjenim rokom trajanja zakonskog značaja Zakonodavnom Odboru na pregled. Odbor, podeljen u sekcije prema granama državne uprave, pošto izvrši njihov pregled, najdalje u roku za 5 meseci rešiće u plenumu, koje ostaju u važnosti bez izmena, koje se menjaju a koje se ukidaju. Nepodneti privremeni zakoni itd, prestaju važiti. Odluke odborske proglasiće se kao zakon. One, o kojima Odbor u ostavljenom roku ne donese nikakvu odluku, važe i dalje u celini dok se ne zamene redovnim zakonodavnim putem. Svi privremeni zakoni, uredbe, pravilnici i rešenja Ministarskog Saveta zakonskog značaja koji se tiču: agrarnih odnosa u zemlji, Narodne Banke Srba Hrvata i Slovenaca, likvidacije moratornog stanja stvorenog ratom i naknade štete ratom pričinjene, uredba o zajmu i o übrzanju rada kod sudova, mogu se menjati samo zakonodavnim putem.“ 111. a) Kod čl. 131. po predlogu Vlade primljena je izmena reči: „će utvrditi s Ustavnim Odborom, ćija nadležnost traje sve do svršenog posla“ sa rečima „budu izvršene na način predvidjen u čl. 133.“ tako da sada član 131. glasi: „Do donošenja zakona o uredjenju ministarstava, o Državnom Savetu, o Glavnoj Kontroli, o poslovnom redu u Državnom Savetu i o ministarskoj odgovornosti privremeno se proširuje važnost dotičnih zakona Kraljevine Srbije na ćelu državu, sa izmenama i dopunama koje budu izvršene na način predvidjen u čl. 133.“ Predsednik D-r M, Ninčić: Kao što vidite ovaj je predlog nov i njime se znatno bolje garantuje pravo parlamenta u pogledu ovih uredaba. Sve uredbe podvrgavaju se reviziji u roku od 5 meseci, a Zakonodavni Odbor imaće da reši koje će ostati u važnosti a koje će imati da se zamene ili ukinu. Ima reč g. Gjonović Jovan Djonović: Ja sam hteo samo da kažem ovo: Ovaj je tekst dugačak, i ja ga nisam upamtio, a sumnjam da ga iko može upamtiti kad ga prvi put čuje. Mi raspravljamo o nečemu što u stvari i sami ne znamo, a čim ne znamo, treba nam dati objašnjenja. Tamo se na jednom mestu kaže: „One uredbe mogu biti suspendovane, za koje reši odbor u celini. Da li to znači da ceo odbor treba da glasa za jednu uredbu pa da prestane važiti ili nekako drukčije to treba razumeti? Drugo, ja vidim, da se tu. neke uredbe izuzimaju, kao n. pr. uredba o narodnoj banci; uredba o agrarnoj reformi, тт * se smatra l’ u kao nešto zdravo važno da Ustavni Odbor ne može da donese odluku o njima, nego Stenografske beležke

treba zakonskim putem da se men jaju! Izgleda mi daje taj duplicitet, odnosno da je to deljenje uredaba da se prema jednima postupa na jedan, a prema drugima na drugi način nelogično. Kad ste kazali da sve uredbe treba da dodju pred odbor, onda su trebale i te uredbe, koje ste izuzeli, da dodju tu. Zatim, rekao bih, da uredbe koje se za dva meseca ne podnesu Odboru važe i dalje? (Dr. Laza Markovič: Ne, nego prestaju važiti). Ja Vam kažem, da je to jedan dugačak tekst, koji nisam mogao upamtiti i nemoguće je sve to upamtiti. Ali, izgleda mi savršeno nelogična njegova kompozicija. Stoga se uredbe dele jedna od drugih i, naravno, na taj način, Ustavnom Odboru, odnosno Zakonodavnom Odboru, oduzima pravo da on može du rešava o svima njima. To je sasvim neprirodno nelogično, te ne bi trebalo da bude. (D-r Voja Marinkovič: Skupština rešava). Skupština o svima uredbama ne rešava, nego samo o nekima, a o drugima rešava Ustavni Odbor! Skupština rešava samo o onim uredbama, za koje ste kazali, da mogu biti zamenjene zakonodavnim putem. Predsednik D-r M. Ninčić: Ja ću Vas moliti, gospodo, da prekinemo sednicu. (Čuje se: Zašto prekidate sednicu?) Niko, gospodo, ne daje nikakva obaveštenja i ja moram da prekinem sednicu, da. bi se gospoda iz zemljoradničkog i socijal-demokratskog kluba upoznala s ovim predlogom. Molim gospodu članove Ustavnog Odbora, da se razilaze sada, jer mi imamo da radimo dok posao ne svršimo. Naš izveštaj mora da se odštampa za skupštinsku sednicu, koja će biti posle podne. (Nastaje prekid sednice) Posle prekida sednice. Predsednik D-r M. Ninčić: Nastavljamo rad, gospodo. Ima reč g. Avramović, Mihajlo Avramović: Pošto sam dobio u ruke ovaj tekst i pročitao ga, ja bih mogao da izjavim, da bismo se mogli pomiriti sa predloženim tekstom sve do trećega odeljka, i ako se mi time ne zadovoljavamo potpuno; ali ipak bismo se mogli pomiriti s tim odred-, bama do poslednjeg odeljka, gde se isiiče princip, da će se privremeni zakoni, uredbe, pravilnici i rešenja Ministarskog Saveta sa zakonskim značenjem, izdani od 1. decembra 1918. god. dodana proglašenja Ustava, uputiti Zakonodavnom Odboru da on o njima donese svoju odluku. S time bismo se mogli pomiriti, s pogledom na sve prilike u našoj zemlji, i naravno, pod pretpostavkom, da se od danas pa dodana proglašenja Ustava neće izdavati još i neke druge uredbe. Ali dok bismo se s time mogli pomiriti, ne možemo se pomiriti s onim izuzetkom od toga principa koji se ovde odmah posle toga ističe: da se od toga principa izuzimaju samo oni privremeni zakoni, uredbe, pravilnici i rešenja Ministarskog Saveta, koji se tiču agrarnih odnosa u zemlji, Narodne Banke, likvidacije moratornog stanja, naknade štete, i uredbe o zajmu i o übrzanju rada kod sudova. Kad je gore istaknut već jedan princip, onda mislimo da se i ovi drugi pravilnici, privremeni -zakoni, uredbe i rešenja mogu sasvim komotno uputiti Ustavnom Odboru, da on o njima donese svoj sud. Kako če o tim odlukama Ustavnog Odbora Skupština ipak imati prava da rešava, mislim da je tu data dovoljna garancija za ćelu Skupštinu, da i o tim specijalnim uredbama, privremenim zakonima itd. rešava Ustavni Odbor, a da nije potrebno da i njih ovde izuzimam. To. naročito naglašavam zbog uredbe o regulisanju agrarnih odnosa u zemlji. Mi ne bismo mogli nikako pristati na taj izuzetni postupak samo u toj oblasti. Razumem teškoće pitanja oko pogodbe sa Narodnom Bankom. To je svršena stvar. Razumem i teškoće u pitanju o zajmu. Oni koji upisuju zajam, treba 18