RTV Teorija i praksa

tih kanala dolazi do izražaja tek kada se radi o preradi i phhvatanju informacija dobijenih preko sredstava masovnog komuniciranja, i u toj fazi njihovo delovanje je nesumnjivo znatno. Izuzimajući grupu poljoprivrednika i grupu domačica, največi broj odraslih građana SR Srbije ima povoljne uslove da redovno dolazi do informacija koje su im neophodne za ostvarivanje radnih i društvenih obaveza i učestvovanje u samoupravljanju. Naravno, približno jednaki uslovi ne odnose se na sposobnost selekcioniranja, obrade, prihvatanja i korišćenja informadja na ravnopravan način. Informativno delovanje pojedinih sredstava raasovnog komuniciranja je nejednako: najšire delovanje ostvaruje televizija (66% redovnih gledalaca eraisija vesti), mada je prema objektivnim pokazateljima (odnos između broja prijemnika i broja stanovnika, odnosno domačinstava) manje raširena od radija. Radio je na drugom mestu (sa 62% redovnih slušalaca radio-vesti), a dnevna štampa, i po objektivnoj raširenosti i po informativnom delovanju, na trećem mestu (sa samo 46% redovnih čitalaca dnevnih listova). Sa manjim odstupanjima takav ođnos informativnog delovanja medija ispoljava se u svim sociodemografskim grupama. Izuzeci od utvrđene pravilnosti su neobrazovani građani (nepismeni ili nedovoljno pismeni) među kojima je informativno delovanje radija izraženije nego informativno delovanje televizije; zatim najobrazovaniji (sa višom ili visokom školom) i građani sa srednjom školom koji više koriste dnevnu štampu kao izvor informacija nego radio. U grupi najstarijih (55 i više godina) radio je rašireniji od televizije. Među članovima Saveza komunista informativno delovanje dnevne štampe prevazilazi informativno delovanje druga dva medija. Od socioprofesionalnih grupa, od nalaza za ceo uzorak odstupaju grupa učenika i studenata u kojoj je

inforraativno delovanje sva tri medija međusobno približno, i grupa stručnjaka u kojoj je delovanje dnevne štampe znatno izrazitije nego delovanje radija, Što se tiče postotaka čitalaca dnevnih listova, slušalaca odnosno gledalaca emisija vesti, oni značajno variraju od grupe do grupe, naročito kada se radi o štampi i odstupaju od nalaza za ceo uzorak. Pored stručnjaka, za koje smo več rekli da su veoma izloženi informativnora delovanju medija, kao korisnici ističu se još građani sa srednjom školom, zatim sredovečni (27 do 40 godina), službenici i politički najaktivniji građani (članovi Saveza komunista). FAKTORI INFORMATIVNOG DELOVANJA SREDSTAVA MASOVNOG KOMUNICIRANJA Faktori koji najznačajnije utiču na koriščenje sredstava masovnog komuniciranja kao izvora informacija jesu: socioprofesionalna pripadnost, obrazovanje, politička aktivnost, uzrast i materijalni položaj. Socioprofesionalna pripadnost se pokazala kao najindikativnije obeležje u istraživanju informacionog ponašanja pojedinaca. Dok na informisanje putem đnevne štampe i televizije deluju svi navedeni faktori, hformisanje posredstvom radija povezano je samo sa socioprofesionalnom pripadnošću, političkom aktivnošću i obrazovanjem, a dejstvo ovih faktora nije tako izrazito kao u slučaju štampe ili televizije. Način na koji socioprofesionalna pripadnost utiče na informaciono ponašanje pojedinaca prikazan je na Grafičkom prikazu 1. Povoljniji socioprofesionalni status povezan je sa korišćenjem televizije i dnevne štampe kao izvora informacija, a nepovoljniji sa koriščenjem radija. Medjutim, kada se radi o delovanju socioprofesionalne pripadnosti kao samostalnog faktora, treba uvek imati u vidu da se kroz nju

165