RTV Teorija i praksa

„školu” govora televizijskih dnevnika Zagreb odbacila (bez obzira na visoku ocjenu). Ona, dakle, cijeni perfekciju govora dobrih spikera televizijskih dnevnika Zagreb, ali ne želi njihov način govora, a u sadašnjem novinarskom načinu ne prepoznaje dobar govor. Ponovimo glavne negativne oznake govora zagrebačkih televizijskih dnevnika: neživ, neveseo, ukočen. I pozitdvne oznake: jednostavan, jasan, logičan, razgovjetan. Zagrebačka televizijska škola, kad bi htjela izrastati iz svog tla, morala bi se orijentirati na spontan, jednostavan, prirodan, gledaocu direktno upućen, promišljen, živahan, zanimljiv, logičan, tečan, pravilan i ugodan način kazivanja. Ovo istraživanje sadrži jasne oznake programa jedne takve škole za televizijske govomike. Publika takvo Skolovanje priželjkuje i zaslužuje. U pogledu jezika i izgovora ovo ispitivanje pmža, također, podosta jasnu sliku, premda se ona može dobiti, uglavnom, pojedinačnim analizama govomika. Prvo, zagrebačka publika smatra da se u cjelini gledano u beogradskim i sarajevskim televizijskim dnevnicima izgovara nepravilnije i jezično nečistije (publika je ocijenjivala jedan beogradski i jedan sarajevski dnevnik također). Taj podatak odzvanja, jer po svim dosadašnjim pisanim gramatikama, jezičnim savjetnicima i ortoepijama („pravopisima”) to ne bi smjelo biti tako. Međutim, ni zagrebački govor zagrebačka publika ne smatra ispravnim, To je vidljivo iz njene ocjene za govornu pravilnost nekolicini zagrebačkih govomika. Istina, televizijska publika iskazala je podosta tolerancije na dijalektalni „prizvuk” i nisu joj bitne greške tog tipa, ali, vidi se, zahtijeva nešto treče, nešto vrlo određeno svoje. Zanimljivo je da u stavu prema govora nismo mogli pronaći nikakvih statistički značajnih razlika u ponašanju raznorodnih slojeva. Kao da se pred televizorom sve grape Ijudi izjednačuju: niža i visoka naobrazba, mladi i stari, muškarci i žene, zagrepčani i nezagrepčani. To sve govori o tome kako postoji govorni ideal draštva koji je vrlo konzistentan, kompaktan, dosljedan, logičan, uobličen. Taj je ideal vrlo odredljiva realnost i njega valja adekvatnim metodama spoznavati.

115