RTV Teorija i praksa

Ostatke ovakvog javnog mnenja danas imamo na mjestima gdje se okupljaju veće skupine Ijudi koji siobodno, bez zazora i straha, bez kalkulisanja i opreza, ispoljavaju svoje opredjeljenje i raspoloženje. To su uglavnom sportske priredbe sa publikom koja neposredno i javno iskazuje svoje raspoloženje - odobravanje, negodovanje, protest, oduševljenje. Takvo javno mnenje je podobno onom u klasičnom smislu. Vjerovatno da je još u antičko doba nastala potreba da se pojam javnog mnenja preispita i revidira. Sjedinjenjem malih državnih zajednica i ekspanzijom, nastale su velike države gdje je bila nemoguča praksa okupljanja i učestvovanja svih u vođenju javnih poslova. Organizaciono i tehničko, odnosno političko rješenje je nađeno: demokratski centralizam sa predstavničkim sistemom ili autokratija sa razvijenom hijerarhijom. Oni koji su bili nosioci vlasti smatrali su sebe nosiocima javnog mnenja ili njegovim eksponentima (u demokratskom centralizmu), ili su ga ignorisali (u autokratiji), Tokom vekova, uglavnom u autokratskim sistemima, pojam javnog mnenja bio je destruktuiran, izgubio je svoju realnu osnovu i nestao kad nije više imao šta da označava. Slabljenjem i rušenjem autokratskih struktura starog i srednjeg vijeka, oživljavanjem i razvijanjem ideja slobode svakog pojedinca, ravnopravnosti, demokratije i parlamentarizma, javlja se i potreba za stvaranjem ili reafirmacijom pojmova koji označavaju volju naroda, mišljenje obespravljenih, zahtjeve većine, nasuprot božijoj volji i ozakonjenoj volji i dobro znanom mišljenju močnih. Građansko društvo formira pojam javnog mnenja kao politički pojam sa izvanrednim značajem. Taj pojam, formiran u tom vremenu i u tom društvu, nije nikad dobio prihvatljivu definiciju jer ima mnogostruka značenja. Od uprošćene definicije da je javno mnenje „glas naroda” iU „volja naroda”, do složenih objašnjenja po kojima je javno mnenje najefikasnije sredstvo protiv autokratije i ograničavanja sloboda, da je metod kontrole rada nosilaca javnih funkcija, da je osnovni medij demokratije, sredstvo pritiska na upravu, ili regulator vođenja opštih društvenih poslova - nijedna definicija nije mogla ni obuhvatiti ni izraziti pojam javnog mnenja kao jasno definisanu kategoriju. To je pružalo mogućnost proizvoljnog tumačenja i zloupotrebe, pošebno u poUtičkoj, demagoškoj upotrebi ovog pojma. Moderno građansko društvo zadržalo je pojam javnog mnenja u poUtici i u nauci. No, kako su osnove ovog pojma drukčije u modernom društvu, a sasvim drukčije nego u antičkom, to se i njegovo značenje izmijenilo. Ni danas pojam javnog mnenja

148