RTV Teorija i praksa

nema definicije, ili ima mnoštvo definicija koje ne zadovoljavaju. Definicija ipak nije bitna za analizu ovog pojma, niti ona pri tome mora biti cilj. Važno je ući u suštinu značenja nekog pojma, a ona je u ovom slučaju u protivrječnostima sopstvenog značenja. Pogledajmo u čemu je ta protivrječnost Javno je ono što se kao izgovorena ili pisana riječ, slika, simbol, pojavi u javnosti, što je, uglavnom posredstvom sredstava masovnog informisanja, dostupno svima ili večini, U razvijenim, bogatim zajednicama, to je tekuča, svakodnevna društvena i politička scena, to je biznis informisanja u neraskidivoj vezi sa drugjm biznisima - zabave, trgovine, kulture, politike. Taj biznis je potčinjen centrima moči koji ga koriste kao medij za oblikovanje javnog mnenja i manipulisanje njime. Centri moči uzurpiraju zastupanje javnog mnenja, oni stvaraju privid da su njihova sredstva masovnog informisanja instrumenti javnog mnenja. Ali ti isti centri moči su svjesni tog privida i ne zapadaju u samoobmanu da je javno mnenje ono što oni tvore svojim sredstvima, U tome im čini uslugu i nauka koja, definišuči pojam javnog mnenja, upozorava da nije javno mnenje samo ono što se javno kaže, vidi i čuje, več da uvijek postoji i latentno, neiskazano mnenje, mnenje koje se formira nezavisno od svih organizovanih i institucionalizovanih medija i uticaja, čak i suprotno tim uticajima. To je mnenje pojedinaca i grupa, mnenje nezadovoljnih, mnenje slobodoumnih, mnenje svih koji ga ne izražavaju, Što je još značajnije, to mnenje je realan potencijal, svijest koja se može materijalizovati u strahovitu energiju. Nauka modernog građanskog društva locira javno mnenje u nepreglednom moru pojedinaca, u masi subjekata koji čine difuzne skupine, ali najčešće imaju iste ili slične društvene pozicije, pa prema tome i mišljenja, stavove i opredjeljenja. Različite skupine imaju različite društvene pozicije, društvenu moć i zavisno od toga različito učestvuju u javnom izražavanju svojeg mnenja. Otuda i pojam javnog mnenja (public opinion) u suštini označava dvojnost, složenost, čak i protivrječnost neiskazanog mnenja i iskazanog (javnog) mnenja, ili odnos snaga unutar svakog od tih zasebnih mnenja. Složenost ovih kategorija i njihove interpretacije manje su važne i zanimljive od njihovih posledica. Najizrazitija posledica je stalno prisutna svijest o postojanju nepoznatog javnog mnenja (!?) i potrebi njegovog stalnog ispitivanja i upoznavanja. A produžena posledica toga je razvijen, institucionalizovan sistem i usavršena tehnika ispitivanja javnog mnenja. Pojam public relations

149