RTV Teorija i praksa

ne projektuju u redovnoj distribuciji kako bi unapredila kulturu publike. Jedna od najneposrednijih, najkonkretnijih karakteristika televizije (ovde mislimo uglavnom na instrument, na „mašinu-televiziju”, ne na instituciju) je da je ona sredstvo emitovanja sposobno da pruži značajne rezultate, Televizija je danas, ponekad čak i na prvom mestu, najefikasnije sredstvo komunikacija. A najveći problem kinematografije (naročito u Italiji ali i u drugjm zemljama) je problem cirkulisanja filmova, znanja i prenošenja ideja, Kriza festivala ili bar izvesnih filmskih festivala (na primer kriza festivala u Veneciji) leži u detalju koji nije zanemarljiv, u prigušenoj anomaliji i, na izvestan način, nekorisnoj i revoltirajućoj činjenici da jedna grupa - u kojoj su neki samo govornici - treba periodično da se sastaje, u ovom ili onom gradu, da vidi filmove koje če vrlo mali broj gledalaca videti, da o njima podnese izveštaj publici koju nikada neće upoznati, ili da vidi filmove samo nekoliko dana pre nego Sto ih drugih budu videli. Posao je težak, a preduzeća za distribuciju su nezadovoljna i ne mogu da promene stvari. Televizija treba odlučno da reaguje. Priznajmo bez ustezanja da sredstvo za emitovanje filmova - televizija - treba da emituje i kvalitetne filmove: televizija kao državna institucija ne treba da bude zavisna od bilo kog producenta, od bilo kog reklamera, od bilo kakve komercijalne ili ideološke eksploatacije. DVOSTRUKA ULOGA TELEVIZIJE Televizija u sebi nosi dve prednosti koje podstiču i omogučavaju emitovanje kvalitetnih filmova: в nema probiem svakodnevne prodaje ulaznica, može direktno da se nametne porodici u kući, u izvesnom smislu i kao navika; • nema problem gustine gledanosti, .JPokazatelji televizijske gledanosti” računaju često i na grupe koje se smatraju „minornim”, a predstavljaju brojnu publiku za izvesne rodove programa; brojnu, u odnosu na publiku koju može da privuče film, pozorište čak i štampa. Ipak, bilo bi pogrešno ako bi neko želeo da započne borbu za načelo televizijskog emitovanja „svega ili ničeg”. Takva borba nema nikakvog smisla, jer nekoliko stotina hiljada ili jedan milion gledalaca (neuspeh u odnosu na gledanost vrlo popularnih emisija) predstavlja veoma brojnu publiku i retko ostvarljiv rezultat u tradicionalnoj prodaji karata. Drugi faktor na kojem

243