RTV Teorija i praksa

vlastitoj telesnosti koja vodi poreklo iz pojedinačnog znanja. Sekundarno saznanje je, međutim, uočljivo samo na onim percepcijama koje nastaju iz tehnički proizvedenih znakova likovnih fenomena. Pošto se ovi fenomeni proizvode proizvoljno i mogu se menjati, za gnoseologiju proističe neophodnost eksperimentalnog istraživanja zajedničkog polja, predmeta sekundamog saznanja kakvo se ne može primeniti kod primamog saznanja Funkcionalni kompleks vizuelnog opažanja u saznavanju slike stoji u vezi sa emitovanjem zvuka i funkcionalnim kompleksom auditivnog opažanja Optički emitovane percepcije pomešane su sa akustički emitovanim percepcijama u kojima šumovi, jezički glasovi i muzički tonovi sadrže nešto od onoga što se dobijau primarnom saznanju bez ikakvog posredovanja; time se postižetehničkaperfekcija saznavanja slike i moć iluzije doživljaja stvarnosti. Istraživanje veze slike i zvuka može se ostvariti eksperimentalnim metodama, pošto se nehotičnim isključivanjem i varijacijom različitih činilaca svakodnevnih fizičkih efekata učvršćuju i mogu se objasniti genetički. Posle istraživanja jezičke komunikacije u medijima slike mogućno je i istraživanje pomoću metoda jezičko-psihološke i hermeneutičke tačke gledišta. Jezičko komuniciranje i razumevanje, šire gledano, spada u polje filozofije i retorike, a sveobuhvatno tumacenje postiže se posredstvom modernih duhovnih nauka Međutim, veštačkoj komunikaciji medija pridaju se novi rezultati naučnog istraživanja, pošto se akustički fenomeni mogu varirati na različite načine. Razdvajanje tehničkog i Ijudskog preduzima se pomoću savremene fonetike, a zatim se usaglašava sa njihovim prirodnim svojstvima. Kroz spajanje i razdvajanje vizuelnih i jezičkih informacija pri čemu se može utvrditi stepen komunikacije i razumevanja kod različitih grupa gledalaca, doba starosti, pola itd.; rezultat tog istraživanja se pojavljuje kao veza primarnog i sekundamog saznanja. Tehnički proizvedena komunikacija između ~Gestalt“ kompleksa optičkih i akustičkih fenomena, s jedne strane, i komunikata s dmge strane, neminovno sadrži ograničenja koja se odnose na subjekt percepcije i objektivitet prijema. Specifičnost sekundamog saznanja je u tome što ga ~dopisuju“ fenomeni vernosti kopije projektovane posredstvom kamere. Bilo kakvo saznavanje pokretnih slika ispunjava se permanentnim doživljajem primamog saznapja; ono uključuje doživljaj komunikacije, čime proističu stavovi čisto gnoseološki postavljenog problema. Uopšte uzev, gnoseologija medija slike (Bildmedien) ima sve

105