RTV Teorija i praksa

ona obelodanjuje činjenicu da tehnološka moć oblikuje sve više ne samo naš rečnik, već i našu strukturu misli. Dakle, žargon informatike koji, u trenutku kad računar osvaja naša domaćinstva, postaje način komunikacije obavezan je za sve. Računska ~topika“ postaje univerzalna. Ali, ovo je samo jedan apsket übrzane evolucije moderne tehnologije. Postoji još jedan, drugi, paradoksaian ako ne dvosmislen. Zaista, na jednom ekstremu se nalaze tendencije ka globalizaciji o čemu svedoči makrotelevizija koju u Evropi predstavljaju državne poluzvanične stanice, u Sjedinjenim Državama stvami monopol ABC, NBC, CBS, Ova tendencija kulminira sa pojavom satelita, od kojih je prvi za direktnu televiziju lansirao Japan. Tako se fabrikuju i distribuiraju programi koji imaju za cilj da dosegnu najveći broj primalaca, prevazilazeći prepreku granica i jezika. Na drugom ekstremu se ocrtava tendencija ka privatizaciji, onako kako je formulišupo modalitetima i na različitim stupnjevima, kabl, video-tekst, video-test, kućni video, ukratko telematika i lični računar. Na tom putu, akcent je stavljen na individualno korišćenje medija od kojih se vokmen javlja kao simbnl. Svako ima svoj izbor, Najpre, dve tendencije izgledaju jasno izdiferencirane, ako ne i suprotne. Ali se dvosmislenost, koja uzima oblik paradoksa, sastoji u tome da su tehnike koje služe jednoj ili drugoj upotrebi stvar istih industrijskih proizvođača. To će reći teret koji predstavlja ekonomski faktor u evoluciji medija, bilo da se radi o globalizaciji ili privatizaciji. Dokaz je invazija IBM-a, koja je, čim je ušla na tržište mikroinformatike, odnela najkrupniji deo za neke dve godine, terajući pionire na drugo mesto ili ih primoravajući na stečaj. Borba bez milosti, ko će eliminisati svoje konkurente da bi se dočepao tržišta; ko će uspostaviti najefikasnije distribucione mreže. Godine 1975. Soni je zauzimao celokupno tržište magnetoskopa; danas Betamaks (Betamax) ima samo četvrtinu u profitu Macušite (Matsushita) dakle gde VHS, koji se pojavio dve godine kasnije, pokriva danas tri čtvrtinc svetskog tržišta. U tehno-ekonomskom ratu koji upravlja industrijskom proizvodnjom, tehnološka inovacija je postala, pored kapitala, ofanzivno oružje koje donosi odluku. Bilo bi, dakle, uzaludno ignorisati da ona takođe čini dinamički faktor u evoluciji naše moderne kulture.

130