RTV Teorija i praksa

činjenica da bi one bile produkt isključivo novog medija“ - zaključuje Sejmor - Jur. Ova autorova konstatacija ne nadilazi tehnološki aspekt, kroz istoriju uvek iznova variran pojavom svakog novog medija, baš kao što u prethodnom primeru, analiza ne nadilazi individualni nivo društvenc relevantnog procesa. „Priroda takozvanih masovnih medija ne može se dokučiti samo na osnovu njihovih tehnoloških uslova i pretpostavki“ - pisao je Encensberger, a koliko je to tačno potvrđuje činjenica da se uprkos tehnološkoj mogućnosti u masovnoj komunikaciji trajno zadržava podela komunikativnih statusa 13 (mali broj kreatora poruka i masovna publika) iako elektronska tehnologija пе poznaje nikakvu principijelnu suprotnost između primaoca i pošiljaoca. „Tehničko razdvajanje pošiljaoca i primaoca odražava društvenu podelu rada na proizvođače i potrošače koja se u industriji svesti politički posebno zaoštrava. Ona, u krajnjoj liniji, počiva na osnovnoj suprotnosti između klase koja vlada i klase kojom se vlada, što znači između monopolskog kapitala ili monopolske birokratije na jednoj, i zavisnih masa na drugoj strani.“ H Koreni društvene nejednakosti distribuirane (i uzrokovane) masovnom komunikacijom u Sejmor - Jurovom modelu uopšte se ne problematizuju. Svi ~ekstra“ komunikacioni faktori uzimaju se aproksimativno, što onda vodi u zaključivanje po kome su svi relevantni odgovori sadržani u komunikaciji samoj. l3 Ana tom terenu glavni je problem „па koju vrstu političkih odnosa utiču masovni mediji i sa kojim rezultatima?" Ovako postavljenopitanje po SejmorJuru trebalo bi da je dovoljno sveobuhvatan okvir za ispitivanje

l.r O razmeni komunikativnih statusa u masovnoj komunikaciji opširnije v. Toma Đordević. Teorija injormacija - Teorija masovnih komunikacija, „Partizanska knjiga", Beograd. 1979.

14 Hans Magnus Encensberger, Semačka, Nemačka. izmedu osialog, 1980. str. 100. 15 Ovakav pristup može se izroditi u „iđealizam komunikologije"- termin parafrazira „idealizam lingvistike" o kome govori Habermas kritikujući ograničenja lingvističkog pristupa u sociologiji. Ograničenost, koja se posebno odnosi na pojam motivacije, јег se društveno delovanjeobjašnjava pomoću motiva koji se podudaraju s interpretacijama što ih daje sam djelujući subjekt, i pri čemu se odustaje od istraživanja motivacija društvenog ponašanja koje ne upućuju na sam svet komuniciranja u kome ona imaju smisao. Cit. prema Augusto Poncio (Ponzio). Jezičua proizvodnja i društvena ideologija, „Skolska knjiga . Zagreb, 1977, str. 193.

142