RTV Teorija i praksa

zajednica, pomoću decentralizacije i specijalizacije. 10 Ova uloga radija u ranom otkrivanju i zadovoljavanju takvih potreba sada je značajna, a biće i u budućnosti. Što se tiče pojedinačnog i grupnog identiteta, lokalne i susedske stanice služe ovoj svrsi, bilo da odražavaju život i iskustvo lokalne zajednice, ili da obnavljaju tu zajednicu ponovo uspostavljajući društvene veze uništene dezintegracijom koju prouzrokuje „sistemsko društvo" (Hagerstrand, 1986) i uništavanje lokalnih kultura zahvaljujući delimično invaziji „nelokalne" (centralizovane, državne) i „postlokalne" (internacionalne) medijske kulture (Julkunen, Sarmela, 1987). Ovaj drugi slučaj može se smatrati varijacijom efekta .privatizacije" masovne komunikacije, koja dobija oblik „težnje za intimnim i humanim medijem... za nečim razumljivijim i poznatijim za slušanje" (Hartikainen, 1981: 3), nudeći iskustvo koje se može deliti sa dnigim članovima zajednice i psihološku sigurnost. Potreba za tim verovatno će još više rasti u budućnosti u informatičkom društvu - jer kako ističe Orin Klap (1982) the fast horse of information (outstrips) the slow horse of meaning formation (brzi konj informacija prestiže sporog konja stvaranja značenja), izazivajući krizu značenja, takođe poznatu kao otuđenje, beznadežnost postojanja, apsurdnost, kriza legitimiteta, problem identiteta, rasulo itd. (uporedi, takođe, van Cuilenburg, 1987). Klap smatra da masovni mediji preuzimaju mesto infrastrukture (prijateljstva, reciprociteta, osećanja pripadnosti, korena itd.) iz koje izrasta značenje. U malim zajednicama gde Ijudi značenja izvlače iz svakodnevnih susreta sa susedima, što je uništeno u gradskoj mobilnosti, masovni mediji pružaju zamenu za

10 U tipologiji „informalivnog medija" baziranoj na krileriju veličine auditorija, MinoruTamura (1987) razlikuje „masovni", „segmenlni" i „lični" medij. Po ovoj tipologiji, radio i lelevizija su klasifikovani samo kao masovni mediji, dok oni u stvari mogu da se smesle u najmanjc dve varijanle segmentnog medija: .medij male oblasti za opšli auditorij”

(decentralizovane, lokalne i stanice komuna) i „medij široke oblasti za ograničeni auditorij" (specijalizovane stanice orijenlisane u pravcu komuna sa zajedničkim interesom ili manjina različilih vrsla razbacanih u vecim ili manjim oblaslima).

55