RTV Teorija i praksa

materinske uspavanke i pesme ozarene miloštom, a dok su tanano korišćeni akordi večne simfonije muziciranja mediteranskih zrikavaca i otkucaja satova sa crkvenih tomjeva čija zvona odvajkada bruje o sudbinaraa čoveka i sveta - u svem tom kitnjastom radiofonskom vezu i psihološkom čipkarstvu Nađa Janjetović i Zoran Jerković pomogli su slušaociraa da naslute, razaznaju i osete Mikelanđelove snove u kamenu, svu prigušenu dramu njegovog života i rada. Da makar i u magnovenju shvate i to zašto je Cmjanski u tako doslednom, upomom, protivrečnom a i sopstvenom smrću prekinutom traganju, težio nestvamom cilju da pronikne u nikad otkrivene Mikelanđelove tajne i maglovite predstave o majci, zašto je tolikom zanesenošću, svojom pesničkom svetiljkom Miloš Cmjanski žudeo za tim da bar delimično osvetli dubine i tame Mikelanđelovih stvaralačkih i samotničkih pećina u kojima su nastajala njegova veličanstvena skulptorska dela, i u kojima se oteo i jedan od mikelanđelovskih najstrašnijih, gorkih uzdaha: „Kičicom i dletom ne mogu da smirim dušu svoju koja vapije za onim, što na krstu nama svoje ruke širi...“ REDITELJSKA TRAGANJA PETRA TESLIĆA Tokom jula 1994. godine Dramski program Radio Beograda emitovao je ciklus radio stvaralaštva reditelja Petia Teslića. Taj čin i slične programske inicijative dobro su došle ako ni zbog čega drugog, a ono stoga što zainteresovani slušaoci u nizu repriznih, odabranih radio-dramskih emisija do u tančine mogu saznati kako su nastajale i kojim su se izražajnim i stilskim sredstvima služile neke od naših najpoznatijih, beogradskih rediteljskih radionica u oblasti radio drame. lako je njegova delatnost u Dramskom programu Radio Beograda najviše bila zapažena sedamdesetih i osamdesetih godina, to ne znači da Petar Teslić i danas nije živo prisutan svojim povremenim radio-dramskim režijama. 1 sada, kao što je to činio nekada, ne posustaje u traganjima za različitim, najmođernijim oblicima radiofonskog izraza, pri čemu se izuzetna pažnja posvećuje montaži reči i zvuka. Kao samosvojni rediteljski izazov montažaje, i ne samo Petru Tesliću, nego i drugim rediteljima koji su znatno doprineli i svetskom ugledu Dramskog programa Radio Beogiada (kao što su, na primer, Arsa Jovanović, Darko Tatić i Boda Marković) bila jedinstveni cilj kome se uvek stremilo u nameri da se pronađu i

122