RTV Teorija i praksa

osnovi pirandelovskoj, ako možemo preuzeti tu kvalifikaciju iz pozorišne terminologije, koja ponajviše odgovara u ovom slučaju. I tu dolazimo do izvesne, istina blage, ironične intonacije, koja se odnosi na različnost između onoga što se želi na području radiofonije i onoga što se objektivno može! A to je razlika između života i mogućnosti medija. Glas Miroslava Jokića, koji se često javlja kao svojevrsni eho teksta koji izgovara glumac Branko Vujović sve do poslednje sekvence ove zanimljive radio igre, koja prvenstveno može zainteresovati one koji dobro poznaju tehnologiju posla na radiju, dobija tako i simbolično značenje. Radio igrora Moja smrt koja sanja Miroslav Jokić načinio je duhovitu sluku o svemu onome što prati radio poslenike i ocrtao začarani krug njihovih htenja i mogućnosti. LIK GENIJALNOGA PRONALAZAČA U radio drami Tesla ili prilagođavanje anđela Stevana Pešića, zasnovanoj na dokumentamoj građi, dobili smo još jedan pokušaj projekcije lika našeg genijalnoga pronalazača. Kako je reč o Nikoli Tesli, to nije potrebno posebno ukazivati na težinu dramaturške obrade, budući da raniji pokušaji pojedinih dramatičara nisu uspeli. Pešićevo delo u suštini je dijalog u vidu novinarskoga intervjua. Reč je o specifično izgrađenom dokumentu koji slušaocu otkiiva mnoge poglede na svet, kojima se veliki pronalazač rukovodio u svom radu, Najkarakterističnija Teslina shvatanja prezentovana su u drami kao deset uslova prilagođavanja jednog anđela na zemlji, kako je, u duhovitom dijalogu, nazvana ličnost izumitelja obrtnoga magnetnoga polja. Razgovor između novinara i Tesle oblikovan je u vidu ravnopravnoga dijaloga; pojedina pitanja inicirala su odgovore koji se graniče sa fantastikom. U jednom delu razgovora dolazi se do saznanja kako su nauka i poezija - isto. Upravo u poetičnosti čitavog razgovora najviši je domet radio drame Stevana Pešića, koju je pred mikrofonima režirala Jadranka Anđelić. Ona je insistirala na tome da čitav tok razgovora-intervjua ima ton zanimljive i spontane priče, koja otvara fantastične vidike i širi horizonte saznanja o našem svetu. Slobodan Beštić (Nikola Tesla) govorio je tekst sa očiglednim zanosom i htenjem da veže slušalačku pažnju i aktivira je u smislu odzivanja na stvaralačke uzlete mašte velikoga vizionara i pronalazača. Miroslav Pavićević (novinar, g. Smit) umeo je nenametljivo da postavlja pitanja i

138