SRĐ

— 70 —

Književni prikaz Poznati Šveđski književnik Alfred Jensen, pošto je napisao na njemačkomu jeziku prostranu kritičnu studiju o Gundulićevu Osmanu, stavio se da i na dalje raspituje i proučava sve, što se ikako tiče toga velikana dubrovačke knjige i njegova glavnog djela, Osmana. Tako je, ima malo dana, g. Jensen iznio u zagrebačkom Vijencu, pa i na po se preštampao „Bilješke o Gunduliću i njegovu vremenu". Preštampana knjižica broji 23 stranice, u 8.ni. Pisac se poglavito poslužio nekijem starinskijem rukopisom iz privatne, domaće zbirke. Na temelju toga rukopisa knjižica nam kaže koliko je 1594. godine Dubrovnik imao vlastele u velikonm vijeću i koliko ih je iz pojedinijeh porodica pripadalo tomu zakonodavnomu tijelu. Slijede za tim imena članova Antunina i Lazarina, pak pojedinijeh zanatlija, obrtnika i umjetnika, a to je pisac s toga turio u svijet, jer je, kako sam piše (str. 7) cijenio, da će ovi izvodi iz autentičnoga dokumenta prinijeti koristi kulturnoj povjesti grada Dubrovnika. Uza sva ta imena g. J. spominje još neke rukopise što je tamo i amo pregledao, pošto je svoje glavno djelo o Osmanu, već bio predao javnosti, pak navodi još i neki članak, koji, i ako potječe iz dubrovačkog pera, ipak bi štampan u tugjini, te s toga naravno i na tugjemu jeziku. Spomenuti se članak ne bavi jedino prvijem ital. prijevodom Osmana po Skolopu (e scholis piis) Ocu Franu M. Appendini, nego u kratko, ali sočno i vješto, crta još i cjelokupnu dubrovačku literaturu 1 ). K tomu svemu, nek nam se dopusti, da i mi s naše strane doprinesemo ako i jedno sićušno zmce k literaturi Gundulićeva eposa. U to ime iznosimo ovdje odlomak iz lista od 25 maja 1827. g. što je pisao poznati književnik M. Kapor malobraćaninu Ocu Inokentiju Culiću (vulgo: fratru gluliomu). Ta stavka glasi: .... ,.Ora che l'Osmanno e in mano e in bocca di tutti, stara bene che si sappia cio che si legge in Leone Allacci: Joannes Toncus Mamavicius Bosnensis Episcopus edidit latine: 5. Osmannum; Romae apud Mascardum 1635 in 4°. Quest'opera invano cercai a Roma per le biblioteche, ed il Canco

') Taj je el&nak izašao na svijet u listu „Osservatore Triestino" br. 153. od 24 maja, 1828.