SRĐ

— 578 —

Za ovaj đa.kle Jetopis Rački kaže'): „Odgovarajući đakle na pitane o vrijednosti historičnoj prvoga diela Dukjanskoga letopisa, možemo bez svakoga okolišena reći: da taj libellus Gothorum za hrvatsku i srbsku poviest neima baš nikakve vriednosti niti u materialnom niti u formalnom obziruS. Ijubić veli u ) da bi trebalo da se taj Jetopis ,,na lomaĆi spali"; a I. Kukulević 3 ) isto tako od prilikc misli. Po ovomu, mili pobratime, bistro vidiš kakva oslona ima historijsko hrvatsko državno pravo na srpske zemje između Cetine i Bojane, a ono se osniva jedino na tijem podacima i vijestima. „Crvena Hrvatska" spomihe se samo u ovom izvoru 4 ) (u prijevodu je izos'tavjeno), pa u tome jedino nalaze hrane jadna razmahivana i sanarije nekojih zanesenaka. Eto dakle na čemu su! Pošto se dakle „па lomači spali", kako I^ubić veli, Jetopis popa Dukjanina, padaju po sebi sve vijesti crpene iz toga Jetopisa. A zanago su iz nega crpali neki kniževnici, pa i katolički bokeški, (ali ne svi), i nazvali se Hrvatima, a svoj jezik Hrvatski, jer srpsko ime koje je bilo svezano s vjerom, nije im na ruku išlo. I sam anonimni pisac govori da je S. Sava po primjeru bizantinskom vjeru prozvao državnijem imenom, biva vjerom srpskom, te su se sjeđbenici te vjere nazivali Srbi za razliku od Katolika, koji su se ponajviše zvali Latini. 5 ) Nije čuda dakle da se i koji bokeški pisac, ne moguć se zvati Srbinom, naslonio na bajku Duk],aninova Jetopisa. A da je to baš tako, dokazuje omaška našega čuvenoga pučkog pjesnika Andrije Kačića, koji sve zemje od Trebića do

') Oojena starijih izvora 186-5 obr. 60 i 6б. — V. i Kajiževiiik I. 222, ра Rađ Jugosl. Akad. LI. 207. 5 ) Rad Jugosl. Akad. XLIJI (1878) 148. 3 ) Arkiv I. 2. ') Po Raokomu prvi je dio Jetopisa libellus Gothorum, koji je pop Dukjanin preveo sa sloveaskoga jezika, i u kom se jedino pomiie Crvena Hrvatska. A što je taj libellus Gothorum ? Evo što: ..Gotski kraj Svetopelek (koga nije bilo) razdijeli u vrijeme ćirila i Metodija u skupštini (koje nije nigcla bilo) svoju đržavu (koje nije nigda bilo), i jedan dio te države od Dalme do Draoa nazva (vocavit) Orvenom Hrvatskom. Na ovo nađodaje Iv. Crneić (Popa Dukjanina Let. 11 a): „АИ prava historija ne zna ni da je Svetoplek . . . bio ni tada ni drugda Hrvatskijem knezom ili krajem, a ni Srbskijem. Moravskim knezom biaše tada Svatoplk, pak naj brže da je to smutilo ovoga pripovedalea' 1 . 5 ) V. Dubroveani jesu li Hrvati ? obr. 29.