SRĐ

— 426 —

Kondakov, Sahmatov, Sobolevskij, Pvpin, Lapo-Danilevskij, Budilović, Spasović, napokon profesori i doeenti slaviste svih ruskili sveučilišta i mnogo drugih lienosti, koje se zanimaju slavenskom naukom, u sve oko 200 lica. Predsjednik akademije, veliki knez Konstantin Konstantinovic', pozdravi sabrane i otvori vijećanje. Veselovskij saopći, da su počasnim predsjednicima budućega kongresa izabrani profesor Buduen de Kurtene u Petrogradu, prof. Drinov u Harkovu, profesor Kocubinskij u Odesi, prof, Florinskij u Kijevu i srpski poslanik Stojan Novaković. Predsjednicima kongresa izabrani su: I. V. Jagić, V. I. Lamanskij i A. N. Pypin, a tajnikom docenat Jastrebov. Nato je V. Jagić priopćio, da je pripravni odbor odlučio razđijeliti rad sastanka na šest odsjeka: 1. za organizaciju kongresa slavista, 2. za slavensku enciklopediju, 3. za crkveno-slavenski ljeeniK:, 4. za slavensku bibliografiju, 5. za izdavane crkvenoslavenskih spomenika, 6. za slavensku kniževnost. Akademik Jagić je u svorn govoru razvio program budućega kongresa, kojemu je svrha unaprijediti razvitak i procvat slavenske nauke. Kongres će se baviti ne samo općenitim pitahima slavenske nauke, nego i posebnim nezinim granama, a napose: jezikom, kniževnošću, etnografijom, povješću i starinama. Najpreča će biti zadaća, da riješi pitane o izdavanu slavenske enciklopedije, komparativne gramatike slavenskili jezika, komparativnog ili etimološkog slavenskog rječnilca, slavenskili starocrkvenih spomenika i slavenske paleografije. Uz to će imati da izradi program za sabirahe dijalektološkog, etnografskog, arlieološkog gradiva, za izđavane etnografskih i dijalektološkili karata slavenskih zemaja i naroda, za objašhivane slavenskili spomenika i popisivahe starili rukopisa u raznim arhivima i zbirkama, za povjerenstva glede proučavaha slavenskih naroda, za središnu zbirku i knižnicu slavenskih djela i znamenitosti, za poboišane naučnoga saobraćaja među slavenskim učenacima, za izdaiie cjelokupnog izdana djela Dobrovskog, za sabirane gradiva o naglasku u čakavskom narječju. Osim toga na sjednicama kongresa pretresaće se pitana: o slavenskim elementima u nemačkom jeziku, o gotskim elementima u slavenskim jezicima, o zadaćama slavenske historiografije, o uplivu Vizanta, Italije i Nemačke na državni i dru-