SRĐ

— 427 —

štveni život Slavena, o paralelnim pojavima u političkom, crkvenom i društvenom životu slavenskih plemena, o uplivu pisane kniževnosti na narodnu kniževnost Slavena, o narodnom elementu u kniževnostima slavenskim, o porijetlu ruskogaijugoslavenskog epa, o narodnim i inostranim elementima u slavenskoj umjetnosti itd. Rasprave i referati budućega kongresa čitaće se na svim slavenskim jezicima. Prof. Florinskij, u ime ruskife slavista, zanosnim je riječima pozdravio ovaj početak velikoga djela, što ga poduzima ruska akademija, namjeravajući u Petrogradu prirediti međunarodni kongres slavenskih filologa i povjesničara. Poslije govora prof. Florinskoga govorio jo akad. A. A. Sahmatov o izdanu slavenske enciklopedije, koja ima biti zbirka cijele slavenske nauke, naročito preglednih rasprava o kniževnosti, povjesti, jeziku i starinama svih slavenskili naroda. Drugi odsjek kongresa ima da izradi program za tu enciklopediju, koju bi izdala ruska akademija nauka. Povela se i riječ o izdanu crkveno-slavenskog rječnika i slavenske bibliografije crkveno-slavenskih spomenilca. U drugoj sjednici iznijelo se pitahe, kada se ima sazvati kongres slavista, da li u isto doba, kad se bude g. 1905. u Petrogradu priređivala sveslavenska izložba, ili pak samostalno, bez obzira na tu izložbu. Odlučeno je, da se ima sazvati u avgustu iii septembru buduće godine 1904. Na taj kongres će se pozvati ne samo slavenske učenake, nego i pojedina lica, učena društva i državne zavođe, koji su u savezu s kojom granom slavenske nauke. Osnovaće se posebni odbori ne samo u Rusiji, nego i u drugim slavenskim zemjama za priprave k tomu kongresu. Učesniei lcongresa dobiće polakšice u vožni na ruskini železnicama, a možda i besplatne stanove u Petrogradu. Sto se tiče slavenske enciklopedije, akademik Jagić bi želio, da se izdahe enciklopedije riješi i prije kongresa, pa misli, da bi se do toga vremena mogao izdati jedan svezak enciklopedije. Akademik Sahmatov priznaje, da je misao o enciklopediji prvi iznio prije deset godina akademilc Jagić i da je već onda. naišla na sveopće odobravane slavista. Program te encildopedije vrlo je opširan, lcakogaje razvio akademik Sahmatov: Jezik u prošlosti i sadašnosti, khiževnost, umjetnost, po-