SRĐ

— 626 —

terattura ed arte" i riom prikazuje čitaocu suštinu „Gorskog Vijenca". Prevod je vrlo lijep, i ako italijanski stih mjestimice ne teče glatko. Teža mjesta prevedena su slobodno. Prevod je posvećen italijanskom jjiscu A. de Gubernatisu. Koliko je nama poznato, „Gorski Vijenac" preveden je osim na italijanski još i na ruski, riemački, švedski, bugarski i magarski jezik. G. C. * * * Poznato je da je Vuk Karagić za vrijeme života kneza Miloša napisao i štampao istoriju stvararia novije srpske države. Ali je Vuk osjećao g'rižu savjesti što u toj istoriji nije mogao da iskreno kaže svoje mišlerie o knezu Milošu, a naročito ga je peklo, što nije smio o Voždu Kara-Đorđu pisati onako kako bi trebalo. Da bi duši svojoj olakšao, Vuk je sio i napisao jednu drugu istoriju stvaraiia novije srpske države: Tek u ovoj đrugoj istoriji Vuk je bio iskren i tačan. Ali, videći da ne će dočekati pog'odno vrijeme da bi tu istoriju mogao štampati, Vuk je cio rukopis zapečatio i na zavoju napisao: Da se otvori 1900. godine. Na drugom zavoju, ispod prvoga, on je napisao to isto. Sve hartije Vukove predala je riegova kći Mina našoj Akademiji Nauka. Među ostalim rukopisima nalazi se i ta Vukova istorija. Akademija je jamačno, taj rukopis već odavno pregledala. Da li je i odlučila da se to Vukovo zanimlivo đjelo štampa, i kad će to biti? „Štampa". * * * „Pester Lojdu" pišu iz Novog Sada: „Srpsko kriiževno i kulturno društvo „Srpska Matica", koje ima velika dobra i godišrii prihod od 120.000 kruna, koji se u glavnome troši na blagodjejaria za srpske dake, đobilo je prije nekoliko godina zadužbinu strica novoga krala Petra Karađordevića. Priliod od toga zavještaria u 100.000 kruna i dvije kuće u Temišvaru upotrijebiće se na više obrazovarie srpske omlađine, od koje se očekuje, da će poslužiti Srpstvu ili Slovenstvu. Ne upotrebi li Matica taj novac za taj cil, on će pripasti ruskom ministarstvu prosvjete. Prihodi od toga legata rastu neprestano, te će se kapital za koji dan i udvostručiti. * * * Izdavačka Kiiižarnica Pahera i Ivisića u Mostaru, otkupila je poznato i vajano djelo Konstantina N. Nenađovića: „Život i dela Velikog- Đorda Petrovića, Kara-Đorda, Vrhovnog Vožda, Oslobodioca i Vladara Srbije. Život riegovih vojvoda i junaka". Kao gradivo za srpsku istoriju od 1804. do 1813. godine. — Djelo je u dvije kriige velikog formata. Prva kriiga iznosi LXV i 548 stranica, sa 14 litografisanih slika, a druga LXVIII i 842 stranice, sa 19 litografisanih slika. Ista je kriižarnica za ovo djelo izradila u svom zavodu lijepe korice i povezala svaku kriigu posebno. Cijena je djelu sa povezom 16 kruna ili 18 dinara (franaka). — Kriižarima i preprodavaocima ustupa se 15% rabata. * * *