SRĐ

— 692 —

Ст R U Ž. Topografično-povjesnicke bileške (6) Vice Adamovića. VI. Premda je po spomenutijem nezgodama Gruž mnogo pretrpio i mnogo izgubio, ipak je uslijed marjivosti i zauzetnosti svojijeh stanovnika gruški škar znao da uzdrži dobar glas, što je od starine uživao među pomorskijem sviji-tom, te se u XVIII. vijeku gruško i dubrovačko brodovje opet podiže do visokog stepena, 1 ) opet procvjeta riihova trgovina i slavni stijeg sv. Vlaha opet je lepršao po svijem stranama jadranskoga i sredozemnoga mora. Kad 3. novembra 1766. godine eto ti dva franeuska drva, koja bacaju sidro u Gruž i prijete osvetu poradi neke neznatne razmirice između republike i francuskog konsula Prevosta. Odmah se dva senatura republike odvoze na prijeteće brodove; ali im riihov zapovjednik osorno navijesti, da se š riima ne razumije upuštati u ma koji dogovor, nego da će raspravjati sa cijelim senatom. Ipak se i ova razmirica smiri na dobre, te jutrom 19. istog mjesec-a, na veliku radost Gružana i gradana, Francuzi odjedre iz luke, koju još pozđrave sa 11 hitaca iz topa.' : ) Ali, koja fajda, kad se do malo opet Gruž nacte u golemoj neprilici uslijed rata, što Turska 25. novembra 1768. navijesti Rusiji. Grof Aleksije Orlov, ruski admiral, dojedri u Moreju, i budući susreo neke dubrovačke brodove, što su nosili hrane za Carigrad, posmatra ih kao saveznike neprijatejske države, te se na mah stavi u potjeru istijeh, dapače on stane goniti i plijeniti dubrovačke brodove gdjegod bi ih našao, a uz to zaprijeti, da će i sam grad Dubrovnik razoriti. 3 ) Poklisari dubrovački pohrle Orlovu i ćesarici Jekaterini II., te se obrate i na bečki dvor, eda bi odstranili tešku nevoju i izbjegli ') Upor Dr. Jireček op. cit. ') Yriarte „La Dalmazia", str. 214. ') Yriarte, op. cit. str. 218; L'Epidauritano 1870. str. 20; Diiringsfelđ, op. cit. str. 260; Grof Sorgo „Dubrovnik ilirska republika". rukopis kod pisca ovijeh biležaka.