SRĐ

— 1155 —

dodati prividnom mjestu izvjesne zvijezde, pa da se realni položaj nen dobije. 1 ) Poslije ovoga važnoga Brandlejevog otkrica, astronomi su kušali da pronađu metode, kojima se može izracunati prava veličina konstante, kao i način da se paralizuje efekat aberacije. Među raznim naučenacima, koji su se bavili ovim pitanem, nalazimo i Boškovića. Polazeći Bošković sa stano\ r išta, da se zraka svjetlosti prostire razlicitom brzinom prolazeći kroz razlićite medije i da aberacija stoji u obratnom razmjeru prema brzini, kojom se svijetlo širi, zamisli teleskop, koji bi između objektiva i mikrometra bio napunen vodom ili kojom drugom tekućinom, te bi ovaj teleskop rabio uz obični, u kojem nema osim vazduha ništa drugo. Držeći Bošković da se i po Ne\vtonovoj emisionoj teoriji svijetlo u tekućini brže širi nego li u vazduhu i to razmjerom sinusa doraza prema sinusu loma, što se slaže i sa zamišjenom Huygensom i već u ono doba branenom teorijom undulacije, zakjuci, da će se razlika brzine svjetlosti i uslijed toga nene aberacije morati opaziti, kad se isporede resultati opažana praznim i kojom tečnošću napunenim teleskopom, a ovim postupkom da će se i konstanta aberacije, ako je do onda bila netacna, ispraviti i ustanoviti. Sastavivši Bošković u teoriji instrumenat i razjasnivši ga slikama, doda uz razvite formule, kojim se ima ukloniti hromatizam i sferna dispersija, i postupak, kako se ima upotrijebiti kod opažana taj teleskop, spojivši ga sa posebnim sektorom što većega polumjera. Bošković je bio sasvim uvjeren o vajanosti ovoga teleskopa. Na isti predmet on se povraća u 5. svesci svojih astronomskih djela. I ako nam nije poznato, je li se Bošković služio ovakovim teleskopom, negova je teorija koristila svakako znanosti. U najnovije vrijeme Klinkerfues je nastojao primijeniti je u praksi, i nema sumiie da će i drugi astronomi jednake pokušaje i daje praviti. Drugo važno pitane, kojim se Bošković bavio, bilo je pitane o mikrometru. Mikrometri su sprave, kojima se mogu mjeriti malene dajine izražene kutima do sićušnih čestica jedne

') Kosta Stojanovio u navedenom đjelu, str. 26; Torbar, Rad. str. 340.