SRĐ

- 862 —

В ILEŠKE. К u 11 u r а. U Biogradu od 18. do 25. septembra o. g. slavjaše se veliko slavle u pomen stogodišriiee srpskog ustanka 1804, pod „voždom" Karađorđem. Tom je prilikom bio okruiien srpskom krunom unuk slavnoga vožda, kral Petar Karađordević, krunom salivenom od topa oteta Turcima za junaekoga srpskoga ustanka. Preko četrdeset hilada ludi iz unutrašnosti Srbije i sa strane pohodilo je tijeh dana Biograd, gdje se otvorila prva jugoslovenska umjetnička izložba, prvi srpski kongres lekara i prirodriaka, a zbor su držale jugoslavenske omladine Srba, Hrvata, Slovenaea i Bugara. Bila je još svečana sjednica Srpske Akademije, Srpske Kiiiževne Zadruge, pa kongres jugoslovenskijeh kriiževnika i umjetnika. Na umjetničkoj izložbi pokazali su južnoslovenski umjetnici, da nijesu ni oni baš tako neznatni kako ih „superiorni" drže. Na kongresu srpskijeh lekara i prirodriaka treba istaknuti značajan govor češkoga profesora D.ra Hlave, ti kome je iznio lijepe srpske uspjolie u medicinskoj nauci, i kazao, da su Srbi ovijem kongresom položili ispit zrelosti za medicinsku fakultat. Negova je živa žeia, da Srbi i u napredak rade na kulturnom polu pod sretnim vladariem dinastije Karađorđevića. Ovome su kongresu — što rado biležimo — osobitu pažriu obratili Cesi, koji su bili na riemu znatno zastupani. Primjena je resolucija, da se osnuje „Društvo srpskijeh iekara i prirodriaka", koje bi imalo sastojati od dvije grupe: u prvoj su grupi lekari i veterinari, a u drugoj prirodriaei, ekonomi i apotekari. Svečana sjednica Kraievske Akademije na proslavu stogodišriice prvog ustanka bila je mnogobrojno posjećena. Bio je i kra} Petar, na sjcdnici od prisutnih burno pozdravlen. Predsjednik S. Lozanić otvorio je sjednicu i u govoru istakao Ivarađorđeve zasluge. Tad je L. Jovanovic govorio o srpskom ustanku. On je najprije izložio staiie biogradskoga pašaluka od dolaska Srba do 18-oga vijeka. Tad je istakao iđeju, koja je prcdvodila Srbe u tome ustanku, a ta je: vaskrs stare države srpske i oslobođerie Srpstva, i razlagao je, kako se ta ideja među Srbima rodila i kako se razvila. Na kongresu jugoslovenskih umjetnika i kriiževnika bilo je 50 učesnika. Predsjedao je Đalski i istakao značaj prve jugoslovenske umjetničke izložbe, koja je živijem dokazom za kulturnu slogu južnijeh Slovena, zorom bolijeh dana. Riješeno je, na prijedlog Đalskoga, da se izdava jugoslovenski „almanah", koji bi reprodukovao ponajltole radđe na izložbi i donosio radova od svijeh južnoslovenskijeh kriiževnika. Još su otvorena bila dva muzeja, vojni i etnografski. Obadva su vrlo bogata, ma da nijesu još potpuni u nekim partijama. Ovijem je u kratkim potezima istaknuta prosvjetno-kulturna strana biogradskijeh svečanosti. * * *