SRĐ

- 863 —

Kćiževnost. Profesor Dr. Josip Aranza sprema za Jugoslavensku Akademiju kritično izdarie spjetskoga pjesnika Kavariina (1640-1714). Negove su pjesme vrijedne spomena. Glavno mujedjelo: „Povist vanđelska bogatoga a nesrećna Epulona i ubogoga i eestita Lazara, ili od štete bogatstva, a koristi uboštva". U ovom epu ima 30 pjevaria, a preko 6000 kitica. Tu je opjevana domaća povjest politička i kulturna, spomirie sve zaslužnije lude svoga roda, opijeva Dubrovnik i dubrovacke kriiževnike. Kavariin bio je panslavista, rusofil i velik obožavalac Petra Telikoga. Jezik mu je smjesa svih narječja. * * * U progranvu kotorske nautičke škole Dr. .Josip Aranza istražuje, zašto je spala hrvatska literatura u Spletu iza Marulića. U besjedi Antuna Prokujana, kancelijera spletske općine (štampanoj u Mlecima 1567) spomirie se strašna kuga u Spletu, koja je grad upravo opustošila. Za vrijeme te pošasti, pored silnili dragocjenosti, i jro P a de najveći poem Marulićev, riegova Davidijada u 14 kriiga; radi toga đjela Prokulan (Proculian) nazivle Marulića kršćanskim Vergilom. Ta kuga je bila g. 1527. t. j. tri godine iza smrti Marulićeve i u rioj je poginulo do 6000 duša i izgorjelo 250 i više kuća. Iz djela, što se odnose na kuge u Spletu, izlazi, da užasnije kuge od one od g. 1527. Splet nije nikada imao. ,,U tako strašnoj pošasti, veli Dr. J. Aranza, biće zaista propala i mnoga druga kriiževna djela spletskih pisaca, jer od svih onih mnogobrojnih pjesnika, što se spomiriu oko Marulića, malo nam se što sačuvalo osim riihovih imena." Ovo bi bio jasan a i prirodan razlog, zašto je pala hrvatska kriiga u Spletu iza Marulića. Ivad se tome doda, da su malo iza toga Turci zauzeli lvlis, te da je uslijeđ toga Splet bio izvržen neprestanim napadajima sa strane Turaka, veli prof. Dr. J. Aranza, da je suvišno svako dalrie razlagarie, * * * Dr. Josip Aranza u podlisku „Narodnoga Lista" prikazuje „Liječnički Rječnik" D.ra Josipa Arambašina, koji mu ga je kao slavisti bio poslao na ugled. Dr. J. Aranza piše o Arambašinovu rječniku: Dr. Josip Arambašin, liječnik u Spletu, pun jubavi i smisla za živi narodni jezik, sabrao je i dogotovio za štampu „Liječnički rječnik", koji će u velike dopuniti prazninu, što se osjećala na tom važnom polu našega napretka. To jo rad od deset i više godina, a gradivo marjivo i vjerno sabrano iz usta narodnih, ponajviše iz sredrie i gorrie Dalmacijo; k tomu iscrpeni su temelito pisci, koji su o tomo pisali. Dr. J. Arambašin u svom rječniku meće na prvo mjesto znanstveni izraz latinski, a do riega narodni (ako ga je našao u narodu), iJi predloženi od dosadašriili pisaca, naznačivši uvijek kraj, odakle je riječ, ili pisca koji je izraz predložio, a više puta iznio je svoje mnijerie, kako bi se moglo kazati po analogiji drugili narodnih riječi. Dr. J. Aianza ocjeriujući taj rad veli: