SRĐ

— 1128 —

riječi da izrazi i tako zapocne za nega onaj dugi perijod razmatrana i ибепа, truda i bđijena, što ga učini per piu anni macro'). (III. 25. 3.) Nije se više o tome radilo, da u tijesnoj formi soneta ili kaneone izrazi svoju bol, opiše svoju Jubav, prikaže kako na ii djeluje Beatričin pogled. Ne! On htjede podići svojoj mi|enici spomenik, kakvog još svijet ne vidje. Negova Commedia imaše biti poema sacro, А1 qual ha posto mano e cielo e terra. 2 ) (III. 25. 1-2). Da se postigne ovaj ci}, doprinese'svoj dio fizika, filosofija i teologija; povjest, politika i vjera; lirika, epika i dramatika; himna i satira. Nego sve to ne bijaše dosta. Arhitektura služi pjesniku, da svojim mističnim krajevima podade potrebiti red; skulptura, da slike budu žive; slikarstvo, da harmonijom boja postigne još boh uspjeh; pjesništvo, da milozvucnošću stihova ugodnim u6ini i najteže strane ovoga velikoga epa. I kad Dante, poslije duge i duboke priprave, pošto bješe sakupio sve potrebito gradivo za svoje djelo, koje moraše đeseriver fondo a tutto 1' universo, 5 ) (I. 82. 8) stade razmišjati, u kakovu će ga formu zaodjeti, odluči se za viziju, koju bijaše već u Vita Nuova tako uspješno upotrijebio. Dante je dobro znao, kakovu je korist mogao imati od vizije, jer to bijaše forma svima poznata, ali je također dobro znao, kako su hegovi prešasniei poeinili dosta pogrešaka, i zato ne htjede da sastavi prosto simbolićan ep, kako Brunetto Latini u svojem Tesoretto, a s druge strane ne htjede da u svojemu djelu suhoparno sakupi i prikaže pojedine znanosti, kako je to slucaj u „Acerba" Oecca d' Ascoli. U Dantovu epu nalazi mjesta toliko politika koliko povjest, toliko filosofija koliko religija, sudbina pojedinoga čovjeka i cijeloga Judskoga roda. Dante razmatra i proučava suvremene političke događaje, sudi

') Za više godina mlednim. 5 ) Sveta pjesma, na kojoj je rađilo i nebo i zemla. ') Da dno slika svietu vasionu. ( Buzolii).