SRĐ

— 128 —

Legenđa, basna, tradicija, sve je povjesničaru služilo da iznađe istinu. On je ispitao stare papire i nijemo kamene. Grobovi su mu šaptali, ruševine su mu prieale slavnu epopeju prošlih vijekova; opustošeni dvori, srušene kule, otkrili su mu svoje tajne. I u povjesnici i na povjesnici stvorio se je kniževni pokret vremena. Walter Scott i Bvron otvoriše seriju. Nije još velika romantična drama, koja posjeduje jednu teoriju, slijeđi jednu ideju, koja se bori da prokrči put u svijetu. Prestave „Ernani" nijesu još iznenadile mirne građane ulice Saint-Denis; predgovor „Cronrvvellu" još je u budućnosti Huga; a ipak su Вугоп i Walter Scott romantici, čisti i veliki romantici. Pesimizam pjesnika nije interesantan ; gorak je koji put, smiješan gotovo uvijek; ali „Child Harold" nije đjelo iskrenog pesimiste, kao što nijesu ni „Tavničari Chillonski" ni „Abiđska Vjerenica". Byronov je duh malo ogorčen, a on isti to ispovijeda; ali kada zaboravja kratke dosade života — a zaboravja ih vrlo rado tada je čovjek velike misli, najbojih nada i sjajnih ideala, i ako se velika djela jednoga čovjeka mogu smatrati umjetničkim djelom, smrt bi Вугопа u Grčkoj bio najboji dokaz romanticizma, kojirn je bila nadahnuta negova duša. Legende, basne, uspomene koje su služile Micheletu, nadahnule su i Walter Scotta; i on je bio zaveden ambijentom uspomena. Zanos za slavnom prošlosti i Jubav prema Srednem Vijeku nadahnuše velika i neumria negova djela: „Ivanhoe", „Quentin Durwond", i „Kenihvorth". Ima li možda filozofije u ovim djelima? Sigurno nema. On, kao svi pravi romantici, kao Dumas, De Maupassant i D' Azeglio, bavi se jednom povjesnom slikom i nastoji je opisati. „Ivanlioe" prestavja epohu i ideju Križarskili vojna, i treba opaziti, Rebeka, Židovka, glavna junakiha Ivanhoe-a najljepša inajsavršenija je Scottova slika; „Quentin Durvvond" je jedna epizoda iz života škotske crne Straže. Scott je pjesnik i romanopisac Škotske. „Kenihvorth" bavi se epohom Elizabete. Ipak pokraj toga, romanticizam slijedi jednu filozofsku ideju. čovjek, bio umjetnik ili ne, genij ili običan, osjeća uvijek utjecaj ambijenta. Ako on ima snažan um, ako je svoju svijest