SRĐ

— 129 —

obogatio ostavštinom mnogih vijekova i poprimio opažana, nade i iđeale svojih pređa, on će lako utjecati na razne tendencije svoga ambijenta. Romantici se baš nalaze u ovome položaju; Schiller u Nemackoj, Hugo u Francuskoj, Guerrazzi i Berchet u Italijipredvode ideje svoga vremena, i oni su u isto vrijeme i filozofi svoje epohe. Sigurno je, da je nihova filozofija donekle neizvjesna; to je filozofija jedne prolazne epohe — zgodna isk}učivo društvenim potrebama onoga vremena. Kod bojih romantika vidi se i upliv vjere. Pod skepticizmom Guerrazzija, nehajem Schillera i ektelizmom Huga osjeva vjera. Jamačno nije to Katolička, Luterova ili Knoxova, već snažna vjera u jedno Vrhovno Biće o kome ovisi sve na svijetu; on je tvorac i upravitej života. УаЈа da priznam da je „Povjesnica trideset-godišneg ratovana" remek-djelo Schillerovo. U ovoj povjesnici on je okupio sve sposobnosti svoga duha; mašta i pronicavost, mar u istraživanu i smionost zamisli, moć skupjana i precizna analiza; sve ovo uvelićuje ovo djelo. Schiller je stvorio i druga velika djela: „Razbojnici", „Vilim Tell", „Maria Stuarda"; divna trilogija „Wallenstein" ostati će kao vječni spomenik moći nemaćlcog genija, ali u nijednome djelu boje ne odsjeva filozofska Schillerova ideja kao u „Povjesnici trideset-godišneg ratovana". U drami on traži kako bi potaknuo u Judstvu zanos za velikim nadama i idealima; u povjesnici traži, nalazi i izlaže, a filozofska ideja razabire se iz sadržaja samoga djela, biva ćovjeka čeka velika uloga danas i u budućnosti. Filozofiju Enciklopedista i prve pokušaje pozitivne filozofije preobličio je pjesnikov um, i istina koja je bila prekrita velikom sjenom specijoznih dokaza, sjaji se i stvara kroz slike. I zbfia u nemačkom i francuskom društvu stvara se neka promjena u idejama, koja preokreće cijeli društveni položaj. Hugo nije samo pjesnik, on je također predstavnik jednog novog društva, novoga mišjena i novoga pojma politike u društvu. U „Notre Dame de Paris" on je romantik zaveden jednim lijepim lubavnim kontrastom, u „Orientales" on je pjesnik sjajnih slika. Pjesnik ćula, slika i oblika; rekonstrukcije prošlosti, 9