SRĐ

— 401 —

javjaju novi tipovi za kojc se đotle nije znalo*). I za to ću reći da je kod mene bilo uvijck jako ovo osjecane, koje sam ja uvijek izazivao kada sam htio promijeniti pravac mojim mislima — zamišlane pokrcta prije svega. Ja vladam svojom misli za to što sam gospodar svojih mišića. Kako bilo da bilo, u pitanu vaspitana voje samim sobom, zaklučak ovc glave nije takav da ohrabri čovjeka. Mi smo svemoćni gospodari nad našim idejama, a]i, vaj! tu vlast naših ideja u borbi protivu lijenosti i sensualnosti gotovo ne treba ni uzimati u račun; da vidimo da li ćcmo biti srećniji izućavajući sredstva što pružaju osjećajna stana u poslu oko vaspitana voje. GLAVA DRUGrA. Uloga osjećajnih stana u voli. § ISta mogu osjećajna stana na našu voju ne može se dovolno preuvcličavati Ona mogu sve, pa бак da nas bez razmišjana natjcraju da pogledamo smrti i mukama u oci. Konstatovati nihovu snagu, znači utvrditi jedan svcopšti praktićni zakon. I taj praktični zakon može se prctvoriti u naućni zakon, t. j. izvesti ga iz jcdnog mnogo uzvišenijega zakona, i smatrati ga kao posledicu jedne oćigledne istine. Ako analizom odvojimo stopjene u jedne elemente koji sastavjaju osjećane, mi ćcmo vidjeti, kao i u kakvome Betovenovom adaggio da osnovni motiv ide kroz sve varijacije, one ga čas prikriju čas rejefno pokažu ta je fraza — što se svaki čas u liijadu oblika javja — kao raznolika i ipak jedna duša koja daje života muzikalnome razvijanu. Toj frazi što nosi cio adaggio, sa svojim nečuvenim bratstvom, odgovara u osjećanu jedna osnovna težna. Ta težna daje osjećanu jedinstvo. Na noj se mogu razvijati varijacije prebogate senzacijama, ali ona naročitom nijansom boji sve te elemente drugoga reda. Kao što po Dekartu stvorena postoje trajnim stvaranem Božjim, r.ako

*) Ribot: JEnguete аиг les idees generales

— Eevue philos. — Okfcobarl891.