SRĐ

POAPEJSKI GRftFITl. VflLTER BARON LJUBIBRflTlC.

Pompeji, slavni nekoć grad Kampanije, porušen i uništen 79. godine poslije Krista, najvažniji je spomenik za tačno spoznavanje i shvatanje rimskoga života Spomenici, javne i privatne zgrade, te za više stotina godina zakopane ležaliu pod debelom naslagom pepela, lave i zemlje, govoi-e nam danas jasnije i rjeeitije nego svi povjesnieari i pjesniei, o slavnoj prošlosti onoga Rima, koji, dospjevši do vrhunea svoje moći, raspade se, propade. Ali nijesu samo ovi spomenici, da nam pripovijedaju o rimskom životu u Pompejima; imamo još drugih svjedoka, a to su oni nespretni, surovi, često puta jedva čitljivi natpisi po zidovima koliko javnih, toliko privatnili zgrada, te se još danas mogu vidjeti. Među njima ima mudrih izreka, stihova, satiričnih izraza, riječi punih ljubavi, a i mržnje, pozdrava, prijetnja, poklika radosti i tuge. Svi ovi natpisi, koji odolješe zubu vremena, imaju u toliko vrijednosti, jer su izlijevi srca, izrazi misli i osjećaja onih, te su ih pisali. Te urezane natpise zovemo grapti. Njihov broj iznosi nešto preko tri tisuće, a raste revnim iskopavanjem grada. Amo spadaju i natpisi ispisani kredom ili ugljenom, od kojih nam se sačuvao samo neznatan broj. S prva se davala malena važnost ovim natpisima, tek kasnije našlo se učenjaka, koji su razumno stali ove natpise sakupljati i u osobite zbornike izdavati na svijet. Između njih osobito se u tom pogledu odlikovaše Woswordt, Avellino, Garucci, Mornmsen, Zangemeister i napokon višegodišnji upravitelj pompejskih iskopina Fiorelli. S osobitim obzirom na njihov sadržaj, mi ćemo samo neke navesti, jer svi nijesu za javnost.