SRĐ

POMPEJSKI GRAFITI.

77

Osobito su interesantni oni grafiti, te se odnose na prepirke i borbe Pompejanaca sa stanovnicima susjednog grada Nocere, godine 59. poslije Hr. .Jedan takav graftt želi stanovnicima Nocere svaku nesreću: Nucerinis infelicia, dočim drugi opet želi svaku srecu Noceranima i stanovnicima Puteola, a vješala Pompejancima i njihovim saveznicima, stanovnicima Iskije: Puteolenis feliciter, omnibus Nucherinis felicia, et uncum Pompeianis et Pitecusanis. Sudeći po jednom drugom grciffitu možemo ustanoviti, da se ove borbe svršiše potpunim porazom Noceranaca, a pobjedom Pompejanaca. Kako iz već navedenih primjera izbija, ovi se i slični grafiti odnose na prizore i događaje iz svagdašnjega života. Opazicemo odmah, da niži sloj pučanstva, o kojem bistno mi rada imati potanjih obavijesti, bijaše uprav onaj, koji je najmanje kaljao zidove. Obično bijaliu besposlice, nadobudni mladići, gizdelini, koji po zidovima pisahu, što im baš onaj cas dolazilo na pamet, kako to neko duhovito označi u distihu: Admiror, paries, te non cecidisse ruina, Cum tot scriptorum taedia sustineas. 1 Kao što i danas, i tada bijaše obićaj, da mnogi pisahu svoje ime po zidovima, obično s dodatkom hic (ovdje) ili hic fuit (ovdje je bio). Mnogi opet upotrebljavahu zidove privatnih kuća ili javnih zgrada da pozdrave svoje prijatelje: Aemilius Fortunato fratri salutem. 2 Nego svi pozdravi ne bijahu jednako prijateljski i srdačni. Da navedemo samo jedan primjer. Neki Samij želi svome drugu i prijatelju Korneliju da se objesi. 3 Drugi opet na način veoma komičan izrazuje svoju bol, što mu je prijatelj umro: Piro po-

1 Cudim se zide, da se nijesi srušio, pođnoseći toliko dosade od pisaca. 2 Emilije pozdravlja, brata Fortunata (Srećka). 3 Samius Cornelio suspendere. —