SRĐ

JAPAN I BUDDHIZAM.* Prof. Dr. G. De Lorenzo. Nakon bitaka kod Mukdena i Tsušime, možda još zgodnije nego nakon one kod Valmy, mogu se ponoviti znamenite Goethe-ove riječi: »Odavle i danas nastaje nova ероћа u povijesti svijeta, a vi možete kazati da ste joj bili nazočni.« Onda doista nije bio nego sukob dvaju raziieitijeh smjerova iste obrazovanosti, iz kojeg pobjedonosan uskrsnu klasični idejal, da dospije do vrhunca u Napoleonu i po svijetu se razaspe gibanjem, koje od Korsieanina potječe. Sadje naprotiv bio golemi sudar dviju razlieitijeh obrazovanosti. azijske i evropske, buddhistieke i hrišćanske, iz kojeg se je podigao vrlo svijetao buddhistieki idejal pod zastavom Sunca na Ishodu. U istinu dakle odavle i danas, lcao što bijaše već prorekao Schopenhauer, buddhistička mudrost, indijska mudrost, počinje da zapljuskuje Evropu i do koji će vijek iz osnova promijeniti naše znanje i našu misao. Ovdje bi se kogod mogao čuditi, videći združenu Indiju, klasičnu zemlju asketizma, i Buddhizam, biva nauku o ugašenju, o nirvani, s Japanom, domovinom ljudi, koji su s onako strahovitom tačnošću umjeli vladati mužarima Howitz od 11 i topovima Armstrong od 12 palaca, i koji su s onoliko neustra-

* Na molbu uredništva upravljenu Auktoru primili smo ovaj odgovor: „Srdačno zahvaljujem također i u ime Nove Antologije uredništvu „Srđa" za ljubeznu ponudu i vrio rado pristajem na prijevod i objelodanjenje zatraženog članka. — Napulj 21. maja 1906. Universitat, Kr. Akademija Znanosti". Držimo da predmet kojiin se bavi ova radnja ima aktualnu vrijednost iza rusko-japanskog rata, te da treba da se naš narod srpski i hrvatski upozna s duhom ove poganske vjere, koja broji mnogo sljedbenika i koja je toliko doprinijela japanskoj pobjedi.