SRĐ

БИЉЕШКЕ,— BILJEŠKE.

303

se velika svjetlost, kazaše iialeontolozi. Sada su našli pitekantropa. Ali protiv teorije transformizma, po kojoj je današnji čovjek imao preteču, antidarwinizam navodi nekoliko razlog-a oslanjajući se na naeelo, da je čovjek plod osobita stvorenja, t. j. da je Gospodnji stvor a da ne iziazi organskijem transformizmom iz nikakve druge životinje, te da nerna zajedički začetak s nikakvom. Ovijem načelonr ima se zadovoljiti srcu i razlogu. Covjek se pojavjo poslije svijeh životinja, te je završ o i krunisao stvaranje Jedan od razloga, koje navodi antidarvvinizam, je ovaj. Očevidno je, daječovjek beskrajno više inteligencije, nego naj savršenija životinja, јег i ako se ne može zanijekati životinjanra neka inteligencija, ova se vrti samo oko potrebe odbrane, navale, nabave ћгапе i oko zadovoijavanja nralog' broja osjećaja i strasti u vrlo tijesnom krugu, koji ni pošto ne prevazilazi prirodne potrebe. Covjek dakle odvaja između ostalijeh životinja silom svojega razuma, i u prehistoričko doba, kad je je bio na naj nižem stepenu razvitka. Drugo. Onijeh ogronrnijeh i jakijeh životinja, kao što su mamut i dr., nestalo je. Naprotiv čovjek, premda relativno slab, održao se, rastao je, plodio se i nastanio svuda po zernlji, po božjem blagoslovu (crescite et multiplicamini), on je raširio svuda svoje g'ospodstvo napretkom svoga raznma. Nijedna druga životinja nije sama prekoračila sebi određeni pojas na zemlji, pa ni sarne više opice, tako orang-utang ne živi nego na Sunratri i Borneu a gorila sanro u jednom kraju zapadne Afrike. Zatijem, ako usporedimo neke organe čovječje s organima živinskijem na pr. mozak, uvjerićemo se o velikoj daljini između čovjeka i životinja, jer

od mozga opičina na mozak čovječji velik je skok. Visina i duljina pojedinijeh zavitaka ljudskog mozga, dubina i broj tijeh zavitaka, opseg i težina nrozga stavljaju čovjeka na osobito veliku visinu prema životinjama, te osobit oblik ljudskoga nrozga u prednjoj strani pravi na čelu ljudskome krasnu krivulju, kao u nikakve životinje. I ćutila stavljaju čovjeka visoko nad životinjama. Ne da su ona u čovjeka jace razvijena, nego u životinja, ako se pojedince raspituju; nego su u divnoj armoniji i ravnoteži jedno s drug'ijem i divno se prilagoduju općoj svrsi. I) životinja nasuprot jedno ćutilo prevazilazi u savršenstvu drugo na njegovu štetu i siluje životinju da sprovodi život pod uticajem savršenstva jednog ćutila. Okrom toga ćutila životinja služe sanro za zadovoljavanje nraterijalnijeh potreba a u čovjeka ona siuže za vršenje odličnijeh umnijeh snaga. Osobitu prednost ima čovjek pred svijem ostalijem životinjama u opipu i u ruci; tako isto i u sluhu, koji ima osobito usavršen razvitak i nježnost, te čovjeku pruža osobite naslade. I ako se zabavimo čovječjom osteologijom, naći će se razloga, koji čovjeka stavljaju đaleko nad svijem životinjama. Dokaz pružaju kosti od glave. Lubanja u čovjeka zauzimlje mnogo veći razmjeran prostor nego u životinja, jer sađrži mnogo veću masu mozga. Lubanja Diboavova pitekantropa inra sadržinu za 660 cnr. manju nego ljuska. Donjim kostima, koje sačinjavaju lice, mnogoje manjiprostor negouživotinja, a gdje u čovjeka iznimno kosijeri izbijaju odveć velikonr nrjeronr, lice čovječje naliči živini. Nasuprot u driopiteka, koji se držao za preteču čovjeka, naj veća visina donjeg kosi-