SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

455

„samo jodno sredstvo, krst ; samo jedan vez, Bog." On je i više uradio : on je htio svesti romantićnu svoju revoluciju usporedo sa neo-katolicizmom Lamennais-a. Htio je biti pjesnik-prorok, i pred noge Lamennais-a stavija novu iiteraturu. Revolucija 18:i0. g uništi ovaj zanos. V. Hugo misleći da treba birati između Boga i slobode, zabacio je katolicizam i pristao je uz slobodu. Žalosno je da je vjerski razdor nemiio urodio i prijateljskim razdoroin. A naj žalosnije je pako, ,1a je Hugo dopustio svome sinu Karlu, da sc uvredama nabaci na Lamemais-a, gođ. 1848. L. R. Žene drugoga carstva, od Fridrika Loliee. Ako jednom dvoru treba lijepih žena, naći će ih na pretek u dvoru drugog'a Carstva. Dosta da pogledamo djelo ovoga pisca, pa ćemo se diviti reprodukciji slike, koja nam pokazuje caricu Eugeniju i njene počasne dame i ostaćemo gotovo zapanjeni. Izgleda nam čudnovato, da je carski franceski dvor bio na onaj način pristupačan stranom elementu i egzotičnom uticaju. Kolonije poljske, španjolske, talijanske, ingleske i američke brojno su bile zastupljene. Među zvijezdama, koje su odvojile na pariskom riebu, treba spomenuti onu čuđnovatu groficu de Castigiione, fataine i nadnaravne ijepote, vješte svim jezicima, u prijateljstvu sa cijelom diplomatskom Evropom; i gospođu de Solms, koja je bila gospođa Ratazzi, a umrla kao gospođa Rute, živjela 50 god., a napisaia 50 svezaka ; treba još napomenuti i princesu de Metternicli, groficu Walewsku, de Pourtales, Le Hon, i ost. a između svih ovih lijepa prikaza dobre princese Matilde, koja je znala oko sebe okupiti jednoga Gautier-a, Taine-a, Sainte-Beuve-a,

Feuiliet-a, About-a i tolike druge ! Sve ove biografije od F. Loliec-a vrlo su zanimive i pružaju nam vjernu sliku ne samo ondašnjeg franceskog dvora, već i pariskog društva za doba drugoga Carstva. Geografija. Megjunarodno opservatorije na Vezuvu. Na jednoj izgrbini na postranku Vezuva opstoji od nekoliko godina opservatorijo, koje je pođigla vlada italijanska. Za mnogo gođina upravljao je ovijem zavodom pokojni fjrofesor Palmieri, koji je bio na giasu kao valjan radenik u ovoj struci. Ali prigodom ovogodišnje erupcije došlo je ria vidjelo, da je zavod u vrlo lošem stanju, jer nije snabdjeven potrebitijem stvarima; pokućstvo je kukavno a nema mnogo posve potrebitijeh sprava. Koliko je sadašnji upravitelj zaslužio divljenja svijeta, što je odvažno i ustrajno ostao na svom mjestu za velike erupcije aprila o. g., toliko se žestoko prigovara administrativnijem vlastima, što su teškom nemarnost.i zapustile ovo opservatorije i laboratorije, koje je nesumnjivo naj zanimivije cijeloga svijeta. U zavodu nema na primjer sprava za kvalitativne hemične analize. Ta nestašica je posljedica kukavne dotacije koju administrativne vlasti doznačuju zavodu. Ovijem pitanjem bavi se dio štampe u Italiji, u Češkoj i u Njemačkoj. „Nuova Antologia" više putajepisala o tome a prof. Stoklasa u Pragu napisao je članak predlažući, da se utemelji na Vezuvu međanarodno opservatorije, kao što je internacijonalna biološka stanica u Napulju, koje je provodič bio Nijemac učenjak a pruska vlada prva za nju dala novce. Ali „Kolnische Zeitung" protivi se tomu prijedlogu tvrdeći, da bi više