SRĐ

ZGODE I NEZGODE.

223

Zaptata na 626 godišta Isukrsta na X..« 1 Po drugijem vijestima grad je osnovan 656. iza H. od bjegunaca iz Epidaura uništena od Slovena. Po tome Epidavar trajao je od prilike preko 1000 godina. Ti bjegunci dakle osnovaše Raguzu. 0 postanju rijeci Raguza možemo kazati da se nalazi i forma Ra(jous u spomenicima (Jir. Roin. 60), što opet nas odvodi na narode, koji ne znajuć grčki, a čuvši u akuzativu to ime, tako su ga od prilike prisvojili, n. p. Arapi u Sićiliji za onu Ragusu (dakle pa^uv, - o tisa, - ćv) te bi tako od prilike etimologija iruena našega grada gađala sa starijem nagađanjem. Oko korijena рау svakako se vrti to ime, a nije neumjesno ono što sam o tom imenu napisao u Radu Jugosl. Akadem. Sto se tiče našega imena „Dubrovnik", tu je lakši posao. Naši Sloveni, došavši na more i naselivši se prama hridi Ragusa, jer za rana s Raguzanima razvi se njiliov promet i trgovina, a našavši tu dubovnik (isp. starsl. дл-вц-Е! što bi starosrpski glasilo dubr, čiji adjektiv je dubroven (na, no), nazvala se ta naseobina dubrovnik. Riječ je izvedena po pravilima, kako od bob, boboven, bobovnik. Da je riječ od dubrave, grad bi se zvao Dubravnik, kao što je Travnik od trave. Za to dan danas mi imamo dva imena našem gradu: lat: nsko-greko Ragusa i srpsko Dubrovnik; a i bila su dva grada, koje je dijelio moreuz kao rijeka, što je s vremenom bio nasut; sad je najljepša uliea (placa, lo stradone). Što su se uzdržala dva imena, tomu nije čuda, a gotovo je čudo da se nijesu ta dva imena stopila u jedno ili bolje spojila : Ragusa-Dubrovnik kao np. Buda-Pest. Naj starije vijesti o Raguzi imamo u Konst. Porf.' 2 koji god. 948 sedam Dubrovčana po imenu kaže; za tijem u osnovnoj povelji Benediktinskoga manastira na Lokrumu za vremena Cara Vasilija (976-1025), i u njekomu spomeniku sačuvanom u opatiji Monte Cassino 3 g. 1044. Zadnje vijesti o Epidauru imamo za hrišćansko doba. U pismima pape Grgura I (590-602) spominje se da je arhiepiskog Natalis iz Salone svrgnuo episkopa Florencija u Epidauru za 1 V. Макушевт,. Насл1здованБа одћ историческихт, памнтникахЂ и битописатељахт, Дубровника (1867). 2 Edit. Bonn. 3.137 3 рог. Die Romanen in den Stadten Dalmatiens wahrend des Mittelalters, von Oonst. Jireček. Wien 1901.