SRĐ

558

СРЂ. — SRĐ.

lužnjača, glavor, kravosas, smačina, zelembad, poskok, gušter, slijepić, i više vrsta gušteriea. * Od vodozemaca imade u nas: когпјаба, daždevnjak, štur i više vrsta žaba, od gadne zapuhače do gatalinke. O ribama našeg zaliva bavio se je u svomu ribanju naš Kapić, i dr. Kolombatović u ihtiologiji. Spomenut mi je samo one koje žive u našim slatkim vodama. U rjecici Žrnovnici, u srinjinskom, zakuckom i zvečanjskom potoku, i u Cetini, od mora do Gubaviee, živi jegulja. Više Gubavice pastrva i klen; od Radmanove mlinice do mora svaka riba, koja ljubi pomiješanu vodu, osobito cipol i lubin (smudut). Iniade i mekušaca: planinski i poljski puž, balavac i plošnjak; a od korepnjaka: rak, rakuša i baburica. * Svih jedanaest razreda kukaca zastupano je u Poljicima. Dva su samo korisna, pčela i svilena gusjeniea. Prvog neumjetno goje, a drugog nit bi znali, nit itnali prikladnih prostorija. Kućni su kukci, kao i drugovdje: buha, uš, stjenica, muha, pećara, breculja, štrk, muha kosmata, golubača, čimak, komar, čamac, moljica, gagrica, grezica, mlinar, žitničar, pikac, sitni mrav i žohar. Običajniji su poljski kukci: mravi, hrušt, rogač, klišnjak, glogovnjak, kupusnjak, vrlac, zeleni skakavac, crni konjić, šaška, zavijača, suznik, grba, maslinova i lozova uš, smokov čimak, bobova muha, strmelj, osa, obad, ugrc i parnravi. Nijedan od paučnjaka nije u nas otrovan, a nalaze se ovi: razni pauci, štipavac, šklopac, krpuša, sirski pregalj i svrab. Imade i plošnjaka i utrobnjaka: pijavica, glista i trakavica. Imade li u nas praživih, mikroba i bakterija, u vodama i u zraku, ne smijem ništa reći; ali pošto nemamo malaričnih bolesti, a rijetko zavladaju epidemične i endemične, moglo bi se zaključiti, da u nas tog otrovnog sitniža i ne ima, ili da zdrava krv kola u poljičkim žilama. * Bilinsko je carstvo bogatije od živinskog. Pravih šuma, izuzam staru podgradsku, i gdjekoju novu, i to kao oaze u