SRĐ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI

853

Nizinski pojas ima vrlo mali prostor niz velike udubine Save i Dunava a raskinut je u dvije polovine isponom tla na istoku Srbije i Austrougarske monarhije. Brežvljasti se pojas (100-600 m visine) širi uz donje tijekove dunavskih pritoka, a uz cijeli tijek Binacke Morave, do Cačka uz zapadnu Moravu, uz veći dio Timoka, ima veliki prostor u Bugarskoj između Dunava i gore Balkana, u Tračkoj ravnini na jugu Balkana i čini još neke oaze. Podgorski pojas (600-1200 m ) proteže se kroz srednji tijek sviju rijeka u j. Hrvatskoj, u Bosni, Hercegovini, Arbaniji, Srbiji i Bugarskoj. Gorski je pojas naj prostraniji, jer zaprema tlo visoko od 1200 do 1500 m po svim zemljama oblasti, dakle i djelove Hercegovine, Ornegore i Arbanije. Karakteristično je ovdje da nestaje hrastova i svih voćaka i mal ne svih kulturnih biljaka prvih triju pojasa a da se pojavljuju novi elementi i formacije (gorska šuma i gorske livade). Od kulturnih biljaka pojavljuje se još raž, ječam, heljda i krumpiri. Pojedine trešnje i lješnici uspjevaju do u visinu od 1300 m. U istoj visini opažaju se pojedini primjerci ljutika Quercus sessiliflora u bukovim šumama. Vegetacija traje 6 mjeseca. Predalpinski se pojas nalazi na gorama, koje nadvisuju 1600 m, ali se na gorama istočne Srbije nalazi i niže, na 1400 m; ovdje nestaje jelove šume a gornja je granica prestajanja šnma na 1900 m poprečno. Pisac nabraja 12 gora, na kojim je mjerio te granice, kao Prenj pl. (Pinus leucodermis) 1700 m. Subalpinski pojas pojavljuje se na planinama preko 1900 m a katkada i 1800. m. Alpinski se pojas pojavljuje na visini od preko 2300 m, za neke zone 2000 m i ide sve do 2700 m. Tipičan je na Prenj pl. i na Cvrsnici uz kuk Neretve u Hercegovini, na Durmitoru onkraj Pive u Crnoj Oori. Podsniježni (subnivalni) pojas nije nigdje tipično izražen, jer nijedna gora ne dopire do linije vječitog snijega; neka je iznimka na Rili pl., na kojoj se nalazi firnika (sniježanika), koji izgledaju vjeciti.