SRĐ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. -

OCJENE I PRIKAZI.

855

literatura florske geografije Balkanskog poluostrva od naj starijeg doba do konca 1906. g. U ovom popisu nijesu uzeta u obzir djela čisto botanicka, ni djela florskogeografska općeg sadržaja, ni čisto geografske radnje, jer ta djela ne spadaju ovamo. Ovaj je popis prof. Adamovića znamenit, jer je dosada bio samo jedan bogat popis florske geografije i to u jednom djelu Beckovu, ali taj popis je samo za ilirske zemlje; znamenit je dakle ovaj treći dio djela, jer je to prvi opći popis literature o florskoj geografiji cijelog poluostrva. U ovom popisu odvajaju brojem monografija, sani pisac sa 44 monografije, Baldacci A. sa 31, Beck sa 28, Borbas sa 22, Degen, Fiala i l'ančić svaki sa 17, Formanek i Halacsy sa 21, Heldreich sa 43, Hirz D. sa 18, Velenovskf sa 23, Vukotinović sa 19. U njoj je zabilježeno monografija pisaca poznatili kod nas i s drugih obzira kao : Alschinger, Ascherson i Kanitz, Boue, Brusina, Fortis, Gasperini, Jireček K., Manganotti A., Matković P., Nikolić E., Pelter F., Rovinski P. A., Schlosser, Visiani R. i mnogi drugi. Osim već dvije napomenute karte o visinskom i orizontalnom rasprostiranju flore na poluostrvu ima i treća o vegetacionim granicatna, rasprostiranju, prostoru i nalazištu naj glavnijili biljaka mediteranske i srednjoevropske flore. Završujući treba da istaknemo da će ovo djelo postati neophodno potrebitim ne samo florskim geografima nego i svim naučnjacima raznih srodnih struka za učenje Balkanskog poluostrva, jer je dosad jedino, koje se bavi geografijom flore cijelog poluostrva, a sastavljeno je na strogo znanstvenom temelju. Druga je zasluga piščeva, kao smo već napomenuli, što se prvi poslužio vegetacionim crtama prvoga drugoga i trećega reda za diobu poluostrva i što nije kao i svi drugi s jednog gledišta izvršio razdijeljenje, nego je u tu svrhu ispitao sve faktore, koji djeluju na vegetaciju, a nju sa svakog gledišta posmatrao. Treća je zasluga pišćeva što je prvi u svom djelu naveo potpunu literaturu predmeta za cijelo poluostrvo. U jednu riječ on je prvi Balkanskoj flori stvorio domovinu, a nama svima Balkancima znanstveno i u svakom obziru pred svijetom ilustrovao florskogeografski ovu našu domovinu. Tim je zaslužio svestrano naše priznanje toliko više što je on naše gore list.