SRĐ

1018

vackoj provinciji presv. Otkupitelja u Dalmaciji, ali je služio kao vojnički kapelan za hrvatske korjjanike smještene po mletačkim gradovima. Grabovac je štampao u Mlecima g. 1747. Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga. U tomu se je djelu sastavljenu u prozi i poeziji bavio o koječemu : o povijesti cesara rimskih i carigradskih, o povijesti slovinskoj, naročito dalmatinskoj ; o diobi crkava ; o kreposnu i poštenu življenju itd. U to je đjelo 0 d preko 500 strana bio uvrstio i jednu već prije štampanu svoju pjesmu, u kojoj je preporučivao svojim zemljacima, u službi mletačkoj da čuvaju svoj jezik kao zenicu očiju i da ne pomeću svoje narodne nošnje. Premda je on štampao to djelo dopuštenjem svojili duhovnih starješina i odobrenjem reformatora padovanskih (riformatori dello studio di Padova), ipak ga je vlada mletačka na nečiji poticaj kao tobožnje buntovno i prevratno djelo zaplijenila, kad je već bilo doštampano. Jedva se je nekoliko primjeraka prokralo, koji dopriješe na naše strane, pa je stoga to djelo dan današnji rijetkost. Pisca njegova stražari obnoć odvukoše u tamnicu pod Olova. Istom nakon godine tamnovanja, kad je navukao na se neizlječivu bolest, smilovaše mu se, da može zamijeniti tamnicu pod Olovima sa mletačkim manastirom sv. Duha, u kojemu kao nedužna žrtva preminu g. 1750. * Bojeći se možda Kačić, da i njega isti udes ne zadesi, mislio je, da će izbjeći tomu, ako u posveti izjavi, da je za svoj Razgovor crpao građu iz pisca, koji je bio posve odan mletačkoj vladi i njezinim političkim ciljevima. Nije Doglioni bio na glasu samo sa svojega djela „Anfiteatro di Europa", već još više s drugoga, kojemu je natpis „ Com.pendio historico universale".** Ovo je posljednje djelo pisac štampao četiri puta za svojega života. Tri je prva izdanja posvetio duždu mletačkomu Leonardu Donatu, a četvrto izđanje poslije duždeve smrti g. 1622. Nanni-ju, prokuratoru sv. Marka. Sto je pisao o Slovenima prijatelj dužda mletačkoga, zagovaratelj mletačkoga gospodstva, to se je nadao i Kačić, da može bez

* S. Zlatović : Jedna narod.na žrtva prošloga vieka („Nađa", list za zabavu i pouku, g. 1883., s. 5-7). ** Opći historioki nacrt.