Student

Domove tretirati kao domaćinstva

nastavak sa 1 strane voda počela potapati susedne pro storije. U domu stanuje preko 120 apsolvenata. Univerzitetski odbor re šio je da ispita način njihovog useljenja, p>a će posebna komisija sa fakulteta pregledati njihova dokumenta, uzimajući u obzir du žinu apsolventskog slaža, materijalno stanje i ostale faktore, i u slučajevima bespravnog useljava nja pristupiti iseljavanju. U upravi doma, gde se inače smatra da nije dovoljno vođeno računia ko se šalje u đom, smatrajući đa će na taj način dobiti đvadeset mesta. Privatni stanari zauzimaju dvesta mesta, ali svi oni imaju stanbene dozvole. Kako poholjšati uslove? Uplata za menzu iznosi 2800 di nara, a stvarna cena hrane je 3000. Kako onda pokriti taj manjak, a ne pogoršati ishranu. Za oktobar je na hrani manjak 131.400 din., a za stan (zato što je uplata bila 700) 140.000. Uprava pokušava da sama, koliko je to moguće, pokrije svoje deficite. Od igranki ima prihoda oko 10 hiljada mesečno, a ima i nekih drugih prihoda. Dom ima nekoli ko svojih lokala u prizemlju, na kojima bi mogao zarađivati oko 600.000 dinara godišnje, kada ne bi plaćao stanbeni fond grada. Postoji u prizemlju i prostorija za čitaonicu, koja se ne koristi u tu svrhu, јег je suviše mračna i zagušljiva, koja bi se mogla koristiti za lokal. Ponude postoje od nekoliko preduzeća, ali zbog plaćanja stanbenog fonda, dom nema računa da je izda. Mislimo da bi u takvim slučajevima trebalo pomoći domovima. Zanimljivo je da se domovi od svih državnih ustanova tretiraju kao domačinstva samo ne od električne centrale. Zbog toga i struju ne plaćaju kao domaćinstva, na što imaju pravo, nego kao privredna preduzeća! Još je zanimljivije da kafane plaćaju ma nje, čime se stavljaju u povoljniji položaj od studentskih domo va. Kada bi plačali struju kao do maćinstva, ovaj dom bi imao mesečnu uštedu od 70.000 dinara, a to godišnje iznosi blizu milion di nara. ЛГ. K. i M. M.

TRGOVAČKI DUH I RAČUNICA

Duple stipendije

Nastupila je ега veoma značaj nih događaja koji obečavaju mno go za dalji proces demokratizacije na nagim fakultetima. Baš zato posle prvih izbora naših kandi data u razna fakultetska i unlver zitetska tela, mi moramo dobro da razmislimo o izvesnim pojavarna iz našeg studentskog života koji su nanele i nanose ogrom nu moralnu i političku Stetu našoj borbi za bolje uslove studlranja. ф Na Mašinskom fakultetu uhvaćena su, proSle godlne, dva studenta od kojih Je svaki primao po stlpcndiju ođ dva različita preduzeća čiji je ukupni iznos bio preko 10.000 dln. Citav niz apsolvenata, sa Istog fakulteta, u početku je primao stipendiju od Jednog pređuzeća, a po dlplomiranju, zaposlio se u drugom, s tlm što Je ovo drugo obavezao da vratl novac prvom preduzeću. Svakako da Je ovome doprinela i nepravil na politika izvesnih preduzeća koja su svojim stipendlstima posle u praksi snižavali piatu, Ш drugih koja nisu iz »principa« davala stipendlje devojkama, već samo muškarclma. 1 Prestaću sa nabrajanjem i pokučaću da rasvetllm zbog čega Je dolazilo do ovakvih slučajeva. Pustlmo da govorl Jedan od onih što su primali đve stlpendije, rečima koje je izrekao u svoju odbranu: »Drugovi, vi nlste znall u kakvom sam ja straSnom stanju blo. Ja sam, priznajem, pogrešio, kaznite me, ali nemojte da me izbaclte iz doma, Jer ne znam gde ću.« Ostavlmo na stranu neistinu o tome kako Je za izlazak iz »strašnog stanja« potrebno 10.000 dln. 1 sve drugo. Uzmimo samo da je čovek stvarno blo u škripcu. Ali, zar svakl drugi ođ nas ne mora da se borl sa materijalnlm teškoćama većlm ill ma njim? Značl 11 to đa treba prl ručku u menzi da trpamo hleb u džepove kađ servirka ne gleda. Znač! 11 to da neka naša koleglnica treba da daje u »Politicl« ovakav oglas: »Lepo vaspi tana (?) studentkinja, Banaćanka, tra ži sobu. Ponude pod šifrom 4000«. Ovakve 1 slične Spekulaclje izvesnih naših drugova samo kompllkuju 1 otežavaju pružanje efikasne 1 brze pomoćl onlma kojlma je ona stvarno neophodna jer se mora vršiti pro veravanje da 11 je student stvarno u teškoj 'materijalnoj situaciji ili ne 1 tome slično. Mogućno'tl poboijšanja ekonomskih uslova Konstatovano Je da svake godine postoji izvestan broj naš'h drugova čiji su prihodi veoma mali u odnosu na potrebe i rashode. Cinjenlca je da njih specijalno, kao 1 sve nas, pogađa svako poskupljenje bllo stana, bilo hrane. Zato su pređuzete mere

da se prihodt i rashodi studenata Sto viie usklade, tako da oni kojl imaju veče prlhode plaćaju menzu i stan po cent koitanja, a da se pomoću do tacija pomogne onlma sa manje prihoda. Sve ovo pretstavlja mere Roje rešavaju probleme u granlcama naših sadašnjlh mogućnoati. Kada smo već tu kođ dotaclja, onda se prisetlmo izvesnih stvarl. Nalme, ml ne možemo da prelazimo ćutke preko činjenice da je naša privreda pretrpela mlllonske Stete od elementamlh nepogoda 1 da se posledice ovoga osečaju svi građani naše zemlje i da smo prinuđeni da uvozimo artikle (mast, margarin, pšenicu Itd.) koje inače izvozimo. Jaano je, da onda mi nemamo moralnog prava da traž'mo za sebe neke izvanredne dotacije jer bi time pogodili ostale naše sunarodnike što bi se i nama indirektnim putem osvetilo. Postoji 11 načln đa saml sebi pomognemo ali bez špekulaeija? Praksa Je pokazala da postoji, samo ako mi ne čekamo da nam se takva mogućnost servlra na tanjiru. Kao primer uzeću cpet Mašinsk! fakultet. Na ovogodišnjoj skupšlini Saveza studenata Mašinskog fakulteta odlučeno je da se organizuje biro u komo če svt zainteresovani đrugovi moći da rads za novac kao crtačl tehničkih planova ,Ш da spremaju (iz llzike. matematike) slabe učenlke gimnazija. Vlada STOJKOVIC

ИСПРАВКА

Поводом чланка >,Неодговорно и неозбиљно" Дајемо исправку и објашњење поводом чланка , Неодговорно и неозбил>но“ од Илије Черепнакновског који смо објавили у прошлом бројуч У чланку се каже да је напис ~Кон’:еренција СК Машинског факултета“ са поднасловом ~3 + 1 у центру дискусије" од нашег сарадника М. Милетића објављеном у 20 броју, нетачан, јер се ради о скупштини Савеза студената и дискусији ширег обима. Дајемо објашњење да до ових грешака није дошло кривицом аутора чланка, већ се та грешка поткрала у корсктури, а поднаслов је дат после обраде чланка од стране дежурног уредника. Редакција

СЛИКА НЕДЕЉЕ

У млечном ресторану на почетку Булевара Револуције некад се ггродавао одличан бурек и био је најјевтинија вечера многих студената. Сада ј е бурек поскупео,- а и квалитет више није исти. Највећа мука сталних гостију овог ресторана је у томе што се већ дуже времена уз бурек Н6 МОЖO ДобиТИ И јогурт. (Снимио С. Анђелковић)

Renta od studentskih prihoda

STAN stalna tema razgovora studenata. Ove godine došlo je u Beograd preko 12.000 brucoša. Studentski domovi su puni. Zbog toga

veliki broj stuđenata stanuje kod privatnika. Ovi studenti su u teškoj situaciji. Kirije su velike, uslovi uglavnom nlkakvi. Spava se po kuhinjama, predsobljima, devojačkim sobama... Uostalom, evo jednog primera... TRAGOM OGLASA .. Pre nekoliko dana pojavio se u večemjim novostima oglas da se izdaje soba. Ulica Sv. Save br. 6, stan 7 Pošao sam tamo. Pre mene je bilo desetak studenata, koji spavaju po čekaonicama, u prihvatilištima, i po kafanama jednom rečju: bez stana su. Dočekala me je jeđna postarija žena. Verovatno vlasnica stana: Jeete И vi student? Da. Hoćete da vidite sobu? Da. I uvela me Је u jednu veliku svetlu sobu. Cena? Tri hiljade mesečno i plaćanje za oeam meseci unapred. Koliko će nas biti u sobi? pitam, јег vidim više kreveta. Troje, svako će plaćati po tri hiljade. Doviđenja rekoh. ZAPANJUJUCA RACUNICA Računao sam. Množio sam. Tri hiljade puta tri devet hiIjada. Devet hiljada za mesec dana!, a jedan student dobija prosečno od kuće pet hiljada. I dalje sam računao: devet hiIjada puta osam su sedamdeset i dve hiljade. A jedan student je. ipak, morao da plati. PRIMERA IMA JOS ... Ovo nije usamljen slučaj. тта ih doeta Studenti svi ne žele da govore o tome. jer teško je imati stan. Bolje išta nego ništa! reče mi jedan kolega kada sam ga pitao o stanu. Znam da Jerinić Ljubomir i Mihajlović Miloš, stuđenti prve godine Medicinskog fakulteta plaćaju 5000 din. sobu. M. J.

PISMO redakciji

Šta hoće Ćopić ?

Druže uredniče, Književnik Бгапко Copić доvorio je pre nekoliko dana studentima Građevinskog fakulteta. Trebalo je da govori o književnom radu, a govorio je o svernu i svačemu. Negde je hteo da hude humorista na račun prvih organa narodne vlasti, pa je govorio naprimer: »Prilikom izvođenja »Ja zavca pred sudom* (za vreme rata), pretsednik odbora sedi na bini, svakako, jer mu je tu mesto, pošto je bila na visini, a on je organ vlasti. On učestvuje i u glu mi samo zato da bi pokazao svoju veličinu«. ! Na drugom mestu ocenjujući društvenu ulogu svoje satire Copić ,kaže: »Znate kako sam tu pro j šao mladi društveni poretci, a naročito njihovo rukovodstvo, ne trpe kritiku, oni se nje hoje i zato je guše.« I odmah da hi dokazao t akv u tvrdnju dodaje kako »Navip* ne dozvoljava da se piše o tome kako su mu proj izvodi vraćeni, jer ne odgovaraju po kvalitetu, ili kako je Preduzeću »Zorka« krivo što je neko pisao da je plavi kamen pro-

izvod tog preduzeća « p отпаХо дтаorkast! A zatim nastavlja: »Naši Ijudi iz horhe ne sećaju se svojih slabosti i traže da se govori i piše samo o uspesima«. Govoreći o načinu pisanja Copić kaže da pisac može da piše samo o onome Sto mu ie najbliže. On najbolje poznaje seljaćku stihiju. O studentima kaže: »Bolje je ne pisati o studentima kada se ne može izneti težak život studenata«. I tako dalje u slićnom duhu. Copić Je požnjeo aplauz, jer je pružio jevtinu zabavu studentima i kroz nju uspeo da proturi gore navedeno. S pravom se pitamo šta hoće Branko Copić? Dušan VIDIC, apsolvent Građevinskog fakulteta Napomena redakcije: Pre ohjavl jivanja proverill srao tačnost navoda u naplsu druga Vidića. Potvrđeno nam Je đa su svl navodl tačnl. Za sada izvlaćimo samo đva zaključka: Prvo. Posle jednog neslavnog »junaStva« Branko Copić izgieda misll da Je dosta ćutao 1 da treba još malo da se »projunači«. To čini isto onako »istinito« i »pametno« kao i prvi ■ put. Nas to ne Cudi. Sa Jednom njegovom rečenlcom l ml se slažemo: »Svako plše o onome što mu je najbliže.« , Međutim, mi ne pitarao »šta hoće Branko Coplć«,- jer nam Je to jasno. Ml pitamo dokle Branko Coplću? Drugo. Prilično Je Cudno đa se takvo iziaganje pozdravi aplauzom. Cuđno je to i kada se usvoji obrazloženje da su sve te stvari reCene u jednom demagoški spretnom izlaganju. Sta misle o tome drugovi kojl su prisustvovalt da ga tako nazovemo predavanju?

ДА ЛИ СЕ мислило И НА ТО

Ове године донесена ie уредба по којој учешши осмог разреда гимназије који су пали у <септембарском року из једног предмета имају право да поправни испит по лажу месец до два дана касније. Ове гсдине то је први пут учињено. Међутим, шта се тиме постигло када поједини факултети неће да примају ове ученике с мотивацијом да су вежбе већ почеле и да је рок за иакнадни упис прошао. Интересантно је како су например поједини факултети решавали ове случајеве. На Стоматолошком факултету постоје два оваква случаја и факултет неће да их упише, а као разлог наводи да су веж 6e већ почеле. Ево како је један случај решен. МолВа једног од ових друтова решена je у ректсрату Београдског универзитета под 6р. 4.400 од 13 о. м. тако да му се дозвол»ава угтис на Стоматолошки факултет. У одговору на овај допис Стоматолошки факултет наводи да је немогуће да изврши упис Јер су вежбе већ почеле још од 15 октобра (за оверу семестра могу да недостају три вежбе и то оправдане). Међутим, до данас je свега Вило по две вежбе из сваког те се не види због чега исти друг није могао Вити примљен. Ко треба да реши овакве случајеве?

С. ВалчиН

★ UNI V ER ZITETS KA HRONIKA*