Student

STUDENTSKI SVET

Prvi nacionalni univerzitet u Sudanu

Pre nekollko neđelj« je Цпјverziletskl Koledž u Kartumu dobio nov status 1 novo irae postao je prvi Univerzitet u Sudanu. Londonski univerzitet, kome je Koleđž do sada bio pođređen је odobrio, a suđanski Parlament potvrdio univerzitetskl status. To nije značajno samo za sudanske studente, več 1 za ceo sudanski narod koji će od sada imati centar u kome može razvijati svoju nacionalnu kulturu. Univerzitet će takođe pomagati vlađu u naporima, za razvoj njlhove nferazvijene zemlje. Sta pišu o nama... „luttes" Овога лета јв покрај Картикских је з?ра, која за Аустријанцв играју улогу Азурке обале, на тридесет до четрдесет од других језера, рилских рушевина, а нарочито Длпа, поред француске, цталијанске, аустриске u других делегација у рцзговорима о стању универзитегске реформе у Eeponu, учествовала и наша делегација. О њој, у свом чланку под насловом: „У-тисци једног младог социјалисте на камп Маиернинг" сарадник „Luttes‘*-a, органа младих социјалиста, пише следеће: „Била је ту и југословенска делегација нп неерећу мало говорљиџа, тако да је само унеколико удовољила кашој пажњиМеђутим, ретки разговори које смо водили еа њом били су јако корисни, Из тих разговош произцлази, најпре, да човек заиста мора да нема поверења па да ЈугословенКЈиа одузме назив: комуписте. Решене прџсталицв једнопартиског система (у Југославији то је организовано вешгије и тај систем игра друкчију улогу него ли пак у другим де.чократским р епубликама), они се пису одрекли ни једног од sели-

ких принципа комунизма. Али, мада нису националисш, они су очували један приличчо оштар смисао за југословенску незавиеност, чувајући се мсто тако м од убитачних економских уговора са Совјетскм.ч Савезом, као и од америчког империјализма. Радознало, па чак, треба признати, наметљиво, ја сам желео да еазнам шта миеле о француском комунизму. Одговорили су, наравно, да немају нггкаквог учешћа у проблемима фран цуске комупистичке партије, али то је била већ осуда, јер да еу је обожавали зар не би мпкгјз рвкли да jof жвлш доброЈ STUDENT DODITNIK »AKUTAGAVAa NAGRADE Svak« godlne dodeljuiu se u Japanu nagrad* pistcima koji ee najviSe Istaknu svoJlm delima. Ove nagrade nose imena velikih pisaca iy japanske proSlosti koii su se proslavili tokom svoga Uvota-. Ove godine. nagrada »A-KUTAGAVA«* prlpala је 23-godiSnjem etudetitu Sints, ro Išihari. Nagradeno delo. »Sunčano doba«, tretira život jednog atudenta, bokserskog šampiona, koji, vođen jedino instiktom i utonuo u ti/ičke nsslade, dela poput razuzdanog mla-dića. Delo je izazvalo veliku senzac'ju u Japanu. Dok ga jedini kritikuju kao vulgarno delo u kprpe, ,se „autor previše upuštši u seksualnu deskripciju. dotle ga drugi hvale kao novo đelo, koje prikazuje kako mlad« lannn ska genecacija misli i oseća, istićući, takođe. žav ritam i stil kojim se delo odlikuje. * „Akutggava", rugr*d* dobila je ime po Rjunoeuke Akutagavi (1892—1927). koji se nroslavio. avojim prefinienim etilom i jake IzoStrenim čulom. к, к.

OSTRVA NEPRAVDE Nacionalna unija studenata SAD i integracija

Jedan od najznačajnijih problema koji se postavljaju pred studentsku u SAD je svakako problem гаsne integracije. Taj problem pretstavlja naročite teškcće zato što sadašnja situacija ima duboke korene u istoriji. No pri svemu tome ргоblem iziskuje hitno rešenje, ne samo u SAD nego i u celom svetu. Sve vjše se širi potreba za izjednačavanjem svih rasa, rasističke ideologije postaju sve op'asnije za mir i sreću sveta. Zato neprekidni napori američkih studenata da izbore za crnačke građane puna ргаva za školovanje zaslužuju pažnju i razumevanje etudenata celog sveta. Sistem cdvojenog školovanja u 17 južnjačkih država, (od 48) se stvorio iz haotičnog i nesređenog stanja koje je usledilo poslo američkog građanskog rata 1861 —65 go dine. U tom krvavom ratu Crnci na Jugu izvojevall su oslobođenje o<J ropstva 1 po-

Sraford Jan£

stall slobodni građani. Tako je bilo nemoguće da im se ne dozvoli školovanje kao što je ranije bio slučaj i kroz sledećih 20 godtna sistem odvojenog školovanja se razvijao na Jugu. Trebalo je da škole crnih i belih đaka budu odvojene ali inače po sveimu ravnopravne. Naravno da to nije bilo lako. J«žnjačke države su trošile daleko više ptjvca na razvijanje škola za belce, nego za crnce. Ipak mora se voditi ra6una o torpe da segregacija bilo kako da je nepravedna u svojim postupcima, nije za branjivala školovanje Crncima, ona je samo zahtevala cgraničenja, naprlmer, odvojeni školski sistem. Zo dokaz toga služl činjenioa da danas ima 120 hiljada studena-

Specijalno za „Student piSe

ta Crnaca od približno 16 miliona Crnaca uopšte, dok na primer u Velikoj Bntaniji ima 80 hiljada atudenata od 50 miliona građana. Nacionalna unija studenata SAD se od svog osnivar.ja 19Г»6 godine protivila aviim obiicima diskriminacije u školovanju. Na gvom zad njem kongresu koji je bio održan u Čikagu meseca avgusta ove godine Nacionalna unija studenata SAD je jednoglasno usvojila rezoluciju koja napada segregaciju. Dakako, naše čvrsto uverenje je, da nije dovoljno samo stvoriti principe, Nacionalna unlja sudenata SAD je dužna da preuzme odlučno voćštvo u borbi protlv segregacije. U speclfitnim slučajevima kao .*to jo slučaj Oterajn Lusi na Univerzitetu ц Al*bami, Nacionalna unija studenata SAD je bez predomišIjanja ponudila svoju zaštltu u korist prava crnačkih studenata na Jugu. Luei je

Kraford Jang

dobila mnogo telegrama kojl su i/.ražavall solldarnost sa njom a pretsednik Nacionalne unije studenata SAD Stan Glas u razgovoru sa njcm izjavio je svoju spremnoist da joj pruži potporu. Lusi Oterajn je bila gost na Kongresu Naclonalne unije studenata SAD na kome je izrazila svoju zahvalnost Udruženju za njegovu ppmoć a takođe i svim cstalim studefrtskim ' z'ajedMćama l 'koje su se odazvale na poziv NaCionalne imije ■ studenata SAD da izraz© svoju solidarnost sa Lusi. Nacionalna unija stuđenata SAD takođe nastoji da organizuje južnjačku konferenciju sa studentima i predavačima sa crnaćkih, belih i epojenih univerziteta

na Jugu, koji bi se sastali ц Koledžu u Alabami u kojem ne postoji segregacija. Ovde će oni imati mogućnost za razmenu misli i pogleda na sve mornente ovog problema, i ispitaće moguće puteve za delovanje studeneta. Dobar deo najvažnijeg posla se izvršava u pojedinim studentskim naseljima gde se lokalne studentske uprave hvataju u koštac sa problemima na koje nailaze na svojim univerzitetima. Cak i univerziteti na Severu moraju da otstranjuju tragove diskrimlnacije. Aktivnost studentskih uprava je mnogo učinila na ovom polju (naročito od rata) da otstrani ta ostrvca nepravđe. Na onim južnjačkim univerzitetima koji su se spojili (a takvih je dosta) studentske uprave su odigrale živu ulogu učinivši taj prelaznl period lakšim pomažućl crnačkim studentima oko smeštaja, u rešavanju socijelnih problema itd. Predrasude nagomilavane generacijama ne mogu se iskoreniti preko noći. Ali ono Sto najvlše ohrabruje je evakako jednoglasnost studenata u osudl postojanja segregacije i čvrstoj odluci o njenom otstranjenju iz američkog života. Biće potrebne go dine strpliivpg radajda bi .se ovaj problem okončao li svim pokrajinama Juga. All Nacionalna unija studenata SAD preuzima teški zadatak sa oduševljenjcm koje se zasniva na dubokoj veri u to da će u slobodnom društvu uvek pobeđivati istina i pravda.

DRUŠTVENI PROCESI U ISTOČNOJ EVROPI Rumunska radnička partija i Dvadeseti kongres KP SS

Piše:

U ргосми «Jfrst4ljlmMtcije <janae se u komunističkim pfrtijaша ausrećemo s» raznim pojaviша. Neke su partije postale poprišta žeetokih diskusija, sudara i skokovitog alamanja pojedinih staljinističkih prepreka i ipetoda; u drugima dolazi do jačeg jsaoStravanja borbe mišljenja, a ваtim do jenjavanja 1 jzvesne atarnacije; u trećima se sve odvija ћез velike buke i potresa, nekako tiho, poetepeno i veoma oprfzno. Poatoje partfje iatina takvih je najmanjt broj. čija «e rukovodstva ni na rečijna ne angažuju na suzbijanju ktilta ličnosti t njegovih posledica. Njihoao uavajanj« duha Dvadesetog kongresa očituje se jedino u tome ito ru javno preetale sa propagiranjem teza t postavki Uoj« je Staljir avojevremeno blo definisao! što se tič« Rumunske radničke partije, ona se đanas nalazi u dntgačljoj fazi procesa nego, na primor, rukovodeće oartije Polisk» i Maharske. Dmgim rečiша, ovde proce« jn* nije dostigao takav stepen živosti i vrenja (a pitanje je da И ć» se i odvljati 11 istim oblfcima krltike’i kao u pomenutim zemljama, Ovde пгslim na žive đisktisHe 1 polemike, na javno i odlučno kiđnnje

ss svim onim Sto je godinama usporavalo i uniformisalo društveni razvitak zemlje i što je ц obliku metodr, »iekustava« i šablona kalemjeno na život l prilike kojirna te nije odgovaralo. Ovo opet, ne znači da u Rumuniji takav proces ne postpji. Naprotlv. On je opipljiv i prlsutan, ali ovde rezultati ne bodu oči avojim istaknutim naslovlma sa prvih stranlca Ustova, već njih treba strpljivo trailti čeprkatl, l sabirati iz mnoitva pubiikovanih komentara, reportaža i novinarskih prikaza održanih partiskih konferencija!.. Poatoje neke pozitivne odluke koje su, dobrim delom i sprovedene u život, ali o kojima se danas još nifita javno i zvanično nlje progovorilo. Jedna aumarna karakteristika ovoga stania mogla bi da obuhvatl otprilike sledeće; Proces đestaljinizacije odvija ве pođ dlrektnlm i moglo bi se čak reći, čvrstlm rukovodstvom Centralnog komiteta Rumtmske radničke partile, koji je fiksirao Jaвпе l odredene granice do kojih

PAVLE STOJANOV

se može ići u sadašnjoj, prvoj fazi. Međutim, partiske organizacije ne koriste još u dovoljnoj meri iz ovih 11l onih razloga ove nove mogućnosti t prilagođavaju im se dosta sporo, iako se ne može reči da nema rezultata u postepenom poboljšavanju njihoze aktivnosti. Osnovni stil partiskog rada zadržao je, l dalje stare torme, prvenstveno u propagandi 1 štampi, sa puno stereotipnih, neuverljivih 1 praznih fraza. One se naročlto nagomilavaju i obilato koriste u slučajevima gđe postoji opasnost đa kritika i diskusije na račun dosadašnjeg stanja u po jedinim oblastima društvenog razvitka (konkretno u literaturi i u neklm vidovima unutrašnjog partiskog života) pređu đozvoIjene i utvrđene granlce. U takvim se situacljama pribegava i metodama »postavljenija«; več do sada se pokazalo đa ta praksa ne deluje stimulatlvno na eam razvitak započetog procesa. Nastali proces ie, svakako. zabeleiio najpozitivnije rezultate u

odluci Cl£ Rumunske rtdničke partije da še übuduće striktno poštuju prav* gradana, z*konitost i iznienjene odredbe Krivičnog postupka, kao i reešnost CK RRP da se što realnije osvetle nekt dogadaji 1 periodi lz nedavne proilosti kao što je, na primer, poriod preuzimapja vlasti od štrana KP Rumunije u IЈЦS gotjlni џ 1 nejci asp-kti Iz aktivnosti grupe Ana Pauker Vasile Luka (koji su do§U ti Rumuniju poele Drugog svetskog rata iz Sovjetskog Baevza), SMELIJE TRACENJE NOVIH РРХВУА Korišćenje novijih 1 liberalnljih metpda i formi u radu Rumunske radnlčke partije, datira od druge pohjvlne 1853 godine. Procee je dostigao priličan intensitet krajem 1954 i početkom 1955 godine. To je bio period donošenja dosta značajnih odluka (od strane partiskog i državnog rukovođštva). kao i Izvesne šire »ktivizacije partiskog članstva u njiho’-om sprovođenju. Izvršena su neka üblažavanja državne politike na selu, (porez, đozvoljen izlezak seljaka iz zadruga), poboljšan je životni standard (orijentacija na laku l prehranbenu industriju, smanjenje cena industrlskim artiklima. ukidanje obezbeđenog snabdevanja), zagarantovana su veča prava građana (smanjenje kazni i puštanje iz zatvora nekih kategorija osuđenika. osnivanje pesehnih tela u ministarstvima za prijem i rešavanje žalbi prabans), dok su članovt partije uzlmali aktivnog učeiča u pripremama Dmgi kongres Rumunske rgdnlčke partijg, 1 podnosili na stotine pređloga za poboljianj« rada partiskih organizaclja. vpoštovanje kritike i samokritike. a naročijo za iačanje l proširavanje demokratskih nrincipa Statut* Rumunske radničke partije. U ovom nerlodu, izvesno \meme održavaИ su se i otvoreni partiski sastanci. CK’aj proces je, kasnije, bio u znatnoj meri postaknut »izlaganjem Generalnog sekreta-a partlje Georgiju Deža, na proširenopt plenumu CK RRP, od 23 do 25 marte ove godine.

Gporgiju Dež je podneo izveStaj deiegaeije koja je prisuitvovala radu XX Kongreea KP SS, a гаtlni se duže zadržao na posledicama kulta ličnostj i na neklm slabostima u radu Rumunske rad ničke partije. »Uticaj kulta ličnosti se l kod nas manifestovao u raznim forlii'ama, kaže Dež. Preduzeča, ustanove, rejoni, ulice, cjfcbile su imfcna nekih ličnosti iz našeg partiskog i državnog rukovodstva. U etampi su зе pojavljivall romantični opisi sastanaka rußovoditaca Partije i vlade sa radnim Ijuđima. Literarni radovi i muzičke kompoeicije blle su posvečivene uzdisanju kulta lićnost . široki razmah je dobila jcdna od najbučnijih formi kulta ličnosti. skanđiranje pojedinih imena.« Dež dalje navodi da su u Rumuniji Staljinova dela bila štampans u dvaput večem tiražu od Lenjinovih, i da je, na ideološkom planu, dolazilo do mehaničke primene nekih teza, bez analiziranja druitveno ekonomske stvarnosti Kumunije. Ovo se naročito odnosilo n* Staljinovu postavku, đa se klasna borba zaoltrava u uslovima izgradnje socijalizma, Dež naročito insistira na potrebl ponovnog proučavnnja nekih odluka CK, govora i članaka partiskih i državnih rukovodilaca, kako bi se uklonio uticai kulta Učnosti i otstramle neke formulacije koje su bile zasnovane ла pogrešnim ili prevazidepim tezama, kao i na potrcbi irmene programa partisklh Ikola i programa za Jzučavanje drultvenih nauk* u viloj državno nastavl. BEALKIJE OSVKTLJAVANJE PBOSLOSTI Jol na II Kongresu Rumunske radnjčke partije, od 23 do 28 decembra 19бб godine, Georgiju Dež je ustao u svom referatu (koji je podnet u im* Centralnog komiteta) protiv tvrđenja inoptrane propagande da pojava režima narodne demokratije u Rumunijj pretstavlja reaultat »izvoza« revolucije. »Režim narodne đemokratije delo je naroda, kate Dež u‘ svom referatu, istinskog stvaraoca istorije! narodne mase u građu i sclu odlučile su sudbinu bitke za vlast upostavljajuči 6 marta 1945 godln* narodni demokratski гсžim«. Oeorgiju Dci. navodi da je Front narodne demokratije, jwd rnkovodstvom KP Humunije, još pre 6 marta 1945 godine zauzeo izvesne pozicije u vladl Ј drinvnom aparatu l da је raspolagao naoružantm patriotskim odrcdim, dok su radničl e m&se imale potpunu premoč u demonstra-

cljaipa, zavodima i fabrikama, a seljaiki komiteti su sami sprovodili agrarnu reformu. oduziraajući veleposednicima zemlju. Po rečima Deža, nova vlast je uniStila zaveru unutrainje reakcije, dok je zahvaljujućf pomoči Sovjetskog Saveza preduhitrena »intervencija koju su strani imperijalistički kmgovi spremali protiv Rumunije!« Kao Sto se vidi, Dež opovrgava. po prvi put, onu poznatu Staljinovu tezu: »Nema oslo’oođenja i đolaska komunističkih parUja na vlast bez pomoći Crvene Armije!« koja je bila jedna od glavnih nporišta njegove antipiarksističke polltike na spoljnom planu! Međutim, Dež ide i dalje. Govoreći o osobenostima re\’Ol,ucionarnog; preobražaja Rumunlje, on ietiče da uzimanje vlaati od strane Komuhističke partije 1 prelaz na izgradnju воcijalizma nisu izvršeni »putem eksplozivnog revolucionfcrnog zahvata, već stvaranjem cfntrainog državnog rukovodstva, čija je aktivnost bila potpomognuta širokim narodnim masaroa.« On u tome vidi potvrdu Lenjiftdve te-29 da će svi narođl doći do socijalizma, eli ne 8л _ 1 istim putem, 1 da će svake promena obilovati nekom specifičnolću fonne i demokratije, diktature proletirljata i samog ritma ?ocija]lstičKih promena u reznira oblastiraa dru štvenog živpta. DF.LATNOST GRUPB ANA PAUKEB VASILA LUKA Govoreči o potrebi jačajjja рзг_.skog jedinstva i unutrašnje Bartiske demokratije, Georglju >ež je kritikovao na martovskom plenumu i dosadašnju aktivnost CK na pojedlnim sektorima. »Do đrugog konaresa RRP plenumi Ccntralnog KomltetA nisu ređovno ođržavan}. Sazivanje Kongresa Partije, zaka-. sniio je za tri gođine... Potrebno je da se čtano\i CK što feSće \drtaju ц krugu partiskog članstva, u krugu radnih Ijudi pp preduzećima, ustano\'eme, selimg, da govore trudbenicima e glavnim problemlma politlke nartije i narodno demokratske države, rta se u neposrednlm kontaktima sa rađnim Ijudima иро*пал’аји sa probiemima koji ih preokupiraju, sa pitanjima koja posta\rljaju. sa niilumm potrtbaraa koje traže rešenje«. (svršetak u idućem broju) « članak Itampan u ..NaioJ slvarnosti** 9/1956. ITz saglasnost autora donosimo ga u nešto skra ćenom obliku.

U DVE REČI

ВРАЋАЊЕ ПОСЕТЕ ПОЉСКИМ СТУДEНТИМА

Група руководилап* Савеза.отудената Југославије, коју предводм Стане Маркић, етигла је 30 октобра у Варшаву, да би нагтавила дискусије вођене у Београду у октобру месецу. . Разговори југослогенских и пољских студената обухватиће углазЈном учешће студената у јавном животу друштвене заједнице, и упозвавање са условима под ко.јима се одвија живот и рад студената на уииверзитети>lа и њиховим организацијама. Група he боравати у Пољ скоЈ око десетак дана. К. EMIGKANTI PROTIV SVOJE VOLJE Oko 2.200 noveških studenata trenutno studira na unlvertltetima 1 veliklm školama u inostranstvu, najviše u Nemačteoj, Austrlji, Svajcarskoj i Vellkoj Brltsniji- Oni tamo uglavmam atudiraju tehničke i mediclnsKe nauke. Te struke kod. kuće ne mogu studirati, jer su univerziteti prepunl. Prl tom se postavljalu pitanja priznavanja njihovih diploma u Norveškoj, keo i zaoosienia u domovinl po okončanju studija. Da bi se dogovorilo o svemp tome, letos au s* u Oslu skuplll pretstavnlcl norveških studenata sa Зо еугор skih univerzjteta- Oni su osnovali Bavez norvešklh studenata u inostranstvu koll će se jedno sa Norveškom tmljom stndenata boritt za poboljsaoie položaja studenata, prlnudnih emigranata. ETHOPCI iz SVIH ZEMALJA Ovo* lcta su se prvl put sastali i formirall svoj savefc 1 etiopskl atudenti njih 84 na broju ttojl studlraju na evropsktm univerzitetlma. Njlhovom skupu u Kelnu, pretsedavao je član etlopske carske kuče Sabhat Able Sela?l, POPUST ZA STUDENTE ZAHTEVA ZAGREBACKI »STUDENTSKI LIST« ZAGBEB: V posleđnjem bre' ‘ ju zagrebači’tog »Studentskog lista« izašao je članak pod na»lovom »Za studentski popust«, gde studentl predlažu Savezu sportova grada Zagreba, da donese jedan zaključak kojim bi se studentima (đaoima) na svim sportskim priredbama odobravao popust na ulaznicama od