Student

španija moje mladosti

»šta bl od Huana kralja? Aragonska loža sjajna gde je danas? Gde gizdavci svih zemalja i otkrića što značajna behu za nas«. (Horhe Manrike) Išli smo u Spaniju preko granice koja je otvorena baš kao i svaka druga evropska granica. Propratio nas je samo začuđen pogled i Ijubazan smešak carinika. Tmumo sivolo sansebastijanskog neba severozapadne Spanije. Jednostavno. ulazili smo u zemlju, ne znajući šta da očekujemo. Pored puta promiču stare fabričke zgrade, kraj reke pokrivene belora penom otpadnih voda. Nešto zbog sitne, dosadne kiše, a nešto i zbog tih fabrika, prvi utisak je pomalo tmuran. Svratili smo đa se odmorimo u jedan hotel kraj autoputa. Prijatan prostran salon. U kaminu puoketa vatra, a kraj njega u kožnoj fotelji sedi vlasnica hotela. Odakle ste? pita domaćica. Iz Jugoslavije, odgovori moj stariji saputnik. Osmeh. širok, od srca. I spontano, bez razmišljanja izleće pitanje: Jeste li bili ovde 36-te? Pitanje koje smo najmanje očekivali. Nismo očekivali ni đa nam kaže da je preko 90 odsto naroda nezadovoljno. »Jugosloveni žive u legenđama španskog naroda«, rekla nam je naša đomaćica. Oprostili smo se uz prijatan stisak ruke i pozdrav: Ala vista amigos! Asfaltna traka se probija dalje, ka Madridu, Možđa sam želeo đa vidim uniforme,,lcao potvrdu mojih pretpostavkk Umesto toga, u hotelskoj sobi smo našli veliki buket crvenih ruža uz izraze dobrodoshce. ANA-MARIJA I PUERTA DEL FRANKO f’i'vo madriđsko jutro dočekalo nas ie toplim jutarnjim zraci'na. U holu nam se predstavila devpika, .krupnih crnih očiju. naš vodič. »želim da y an ] .ppkažem .sve najlepše u -Madridu«, rekla je, ne bez ponosa-, Dok su kola klizila široMm bulevarima pričala je o se° svojim vršnjacima. španV' a °tnladina je religiozna. Sko]o svi veruju u boga. Uz začuaeru Pogled je upitala: »Zar vi ne verujete«? Pričala je o sve>nu. 0 španskom slikm'stvu, armtekturi, mnoštvu gradskih saova i puertama. Samo je jednu jzostavila: onu koja je-podignua u cast Franka, »Naša omladina - “ a ,sviđa mi se, što ne prilna sv e što je strano«. Novi delovi Madrida blješte , man h> v skom suncu. Nove fankc. Mnoštvo novih fabrika •- nenckih firmi. I banke, čini se a J e ta .grad sa najviše banaka ,Y r °P 1 - I velelepni univerzij 1 c $ n tar. Studenti imaju što 1 V t ° ; „ ali samo oni koji : i gmi do studija, jer ovde se sve (> aca od osnovne škole do di- 1 ? ° me -. a desetom spratu pro- : esor le zakupio stan i kako 1 V 0 sa2n ali, sa još trojicom ko- . ,e ?3.je otvorio Skolu. Uče se . ® Uri Predmeta. I preko puta, i drugom spratu se uče četiri ' edmeta, samo različita. škole 1 i, f ra 1 Sde hoče. Sve ] •egalne i,.. plačaju se. Od 14.

godine, ko nema novaca za školovanje, može samo da se zaposli. U ulicama Univerzitetskog i centra naišli smo na mnoštvo policajaca. »To je zbog domonstracija« objasnila je Ana-Marija, »to je ovđc vrlo često«. Na moj začuđeni pogled uzviknula je: »O, doduše nc svakog dana, ali vrlo često«. »CON MUCHO GUSTO, SEGNOR« Preko dana omladina se sakuplja u bistroima i poslastičarnicama kojih ima na svakom uglu. Veselo časkaju uz vočni sok, kafu ili sladoled. Bez mini sukanja i dugih kosa. To je za njih nešto strano, neprihvatljivo. Ako na ulicama Madrida vidite mladića duge kose, budite sigumi đa nije španac. Kontaifcti se stvaraju lako. Hteli vi to ili ne, iskreni osmeh vas razoruža. Na svaku molbu ćete čuti odgovor »Con mucho gusto, segnor« (sa velikim zadovoljstvom gospodine). I to nije fraza. U Madridu je.nemogučc zalutati, jer će vas svako koga zaustavite odvesti gde želite, »con mucho gusto«. Postoje dve vrste noćnih lokala. U »disko-klubovima« srećete društvo mladih parova intelektualaca. To što je vreme oko jedan ujutru nc znači da mora da se pije džin. Ne znaoi ni to što na ulazu piše: »bar«. Ostale špance i sve strance videćeie u »flamengo-barovima«. Oko poluosvetljenog podijuma je neosvetIjen bar ispunjen duvanskim dimom. Gitara plače, da bi u sledećem trenutku prešla u ludi ritam pračen stepovanjem igračice. Cma điugačka kosa se razleče po vazduhu. A tada možete slobodno izaći ne platlvši račun, jer su i kelneri u ekstazi. Svi Spana su u transu, dok stranci posmatraju zažarenih očiju. Neko je rekao »biti u Spaniii, a ne videti koridu znači ne biti u španiji«. Doduše, mlade inteiektualce ćete retko viđeti na koridi. Tzgleda da je špancima potrebna tek visoka škola pa da shvate da postoje bolji. načini za übijanje bikova. Magična moć koride je ogromna. čovek zaboravi da je čovek. Ljudi i žene, žedni krvi, urlaju tražeći smrt. Ponekad čak nije ni važno čija če ta smrt biti, kad bik padne, u arenu poleti cvećc, cigarete, novac, šeširi čak i narukvice i cipele. »Pni čovek španije je toreador. Drugi čovek španije je toreador, treći čovek španije je toreador, a na četvrtom mestu je možda, Franko« kažu španci. Ovo je mali delić španije zemlje iznenađenja. Kada su mi govorili o španiji, uvek sam zamišljao krv, okove, bič. Očekujemo da nas uhapse na ulici, da nas prate. Jedan od putnika koii su stigli našim avionom u Madrid, upomo je tvrdio da oseća da će u avionu biti podmetnuta plastična mina. Međutim, tog istog đana deset hiliađa španaca je oduševljeno skandiralo sovjetskoj ekipi. Ostali smo u uverenju da španska sloboda nije, ne može biti, uništena dok je Spanije. A poslednjeg dana našeg boravka, na završnom balu nacija atletskog prvenstva) na ,akom stolu je krupnim slo*-- - T '”do: HASTA LA VISTA GRADO.

GORAN TAKAC

MEDITACIJA

1 almanaha srfdnjoškolske pol

V samoću da se zatvorim Suncem da se okupam. u beskrai da se zaputim. Svi bi rekli čudo je? I mak, ptica i zvezda ja s?m samo ćovek.

JASMINA TEODOSIJEVTC

ČOVEK NAŠIH SNOVA

U masi idola, uglavnom dugo- uzdignul na pijodestal kumira, kosih koje mladi danas slave i postao je simbol omladinc na obožavaju, izdvaja se jedan koji Zapadu, njene revoluoionamosti se razlikuje bitno od drugih. To i progresivnosti. Mada je prošlo je Ce Gevara revolucionar i ko- već dva meseca od trenutka kamunista čovek kpji je sa puš- da je rafal iz mašinke prekinuo kom krenuo da ruši i gradi je- živbt ovog heroja. Ce Gevara dan svet. Hiljade mladih zatvo- živi mit o njcmu postaje sve renih u urbani eksterijor i nor- pristupniji medu mladima. »Ce mama građaaiskog diruštva žive- je umro, živeo Ce«, »Zivelaa relo je jedan imaginaran život volucionarnost, borba protiv svezajedno sa prkosnim »geriljero- ta dolara i profita, protiv hiposom«. Njegova revoluoionarnost krizijc zapadnog društva«. To su i borba protdv sveta, represaiija uzvici kojc uzvikuju mladi šii predrasuda im je imponovala. rom sveta. Ce jc figura koja simuklopila se u njihovu borbu pe- boliše tu borbu i koja danas vcć smom i cvećem. Vremenom jc deluje kao mit. z. raicevic

kako se zabavljamo

Kada stranac dođe u Titovo Užice, pored spomenika i muzeja zapaža velike grupe mladića i devojaka na njegovim pločnicima, naročito u onom vremenu kad se smenjuju prepodnevna i poslepopodnevna smena u gimnaziji, ekonomskoj školi, tehničkoj, ŠUP-u. Kada ti golobradi mlaidići napuste fabričke hale, školske učionicc i zatraže maJo odmora i zabave, preostaje im, pored asfaltnog pločnika, jedino Ferijalni dom »Naša mladost« na gradskoj plaži. Većina njih odriče se Ferijalnog doma i pločnika, a samo manji deo odlazi u »Našu mladost«. Đok ne dobiju obećane prostorije za nabavu, koje su planirane u sklopu DruŠtvenog doma na Trgu partizana, ta većina je ispred televizora ili filmsfcog ekrana. A šta rađe oni u Domu ferijalaca? Sa tim pitanjem obreo sam se jcdne večeri u prostranoj sali, pošto sam platio ulazniou 250 starih dinara. Moram da fcažem da ono Sto se dešava na tim čajankama, kojc okupljaju svet koji se tek vaspitava, svet koji ulazi u život, za krajnju je osudu. Te skupove organizator propagira kao čajankc, ali su one daleko ođ pravih omladinskih čajanki. U zadimljenoj sali u kojoj se one održavaju, prepunoj mladiča i devojaka, većina njih

U TITOVOM UŽICU'.

nije na platou za igru, već za stolovima sa kojih su skinuti čaršavi (verovatno su nerentabilni). Na stolovima se igra od tablića đo pokera. Svežnjevi novčanica prelaze iz ruke u ruku golobradih mladića," kojd otvo reno i neprikriveno povlače ka.rte kroz ruke, znajući đa se njihovom »odmoru i zabavi« niko ovde ne protivi. Zbog toga obično i dočm u ovu salu, plativši dosta skupo ulaznicu fcoja im omogućuje kockanje do 22,30 časova. Muzika i čaj ne zandmaju te mladičc. Igraju oni svoju igru. Tuče i siledžijski ispadi nisu retki na ovim skuDovima. Poseban štimung u sali nastaje onog trenutka kada se najavi »šaIjiva pošta«. Mladići i devojke zapisuju svola zapažanja na listićima hartije o prisutnira u sali. a onda to konferansiie glasno saopštava prcko mikrofona. Kažu. »Saljiva pošta«, ali ni trunke šaljivog ne zapazih. Siledžiiski ispadi, nepristojno ponašanje, javno saopštavanje izraza ođ kojih mnogima crvene obrazi osnovme su karakteristike ovakvih čajanki. Trebalo bi đa o svemu ovome nešto kažu i merodavni, oni iz uprave Ferijalnog doma, Ijudi koii otvorc vrata, a zatim se povuku u svoje kancelarije.

SLOBODAN TRIPKOVIĆ

BORBA

ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA JUGOSLAVIJE FOND MLADIH TALENATA PRI REDAKCIJI „BORBE 44 NA INICIJATIVU GRUPE DRUŠTVENO- SREDSTVA FONDA FORMIRAJU SE, I -POLITICKIH I KULTURNIH RADNIKA, SVAKE GODINE OBNAVLJAJU, DOBROPREDSTAVNIKA PRIVREDNIH RADNIH VOUNIM PRILOZIMA PRIVREDNIH ORGAORGANIZACIJA I REDAKCIJE LISTA »BOR- NIZACIJA, DRUSTVENIH INSTITUCIJA I BA«, OSNIVA SE POJEDINACA. VIŠE OD 400 ULAGAČA SREDSTAVA PRILOZILO JE DO DANAS FONDU OKO 150 MILIONA STARIH DINARA. FOND MLADIH TALENATA PRILOZI FONDU MLADIH TALENATA PRI REDAKCIJI »BORBE« PRI REDAKCIJI »BORBE« I DAUE SE PRIMAJU NA ŽIRO RAČUN 608—1—76—1. CIU FONDA JE OTKRIVANJE I SISTE- REDAKCIJA »BORBE«, TRG MARKSA I MATSKO STIPENDIRANJE DAROVITIH ENGELSA 7, BEOGRAD, SA NAZNAKOM MLADIH STVARALACA. »ZA FOND MLADIH TALENATA«.

KOLEKTIV FILOZOFSKOG FAKULTETA U PRIŠTINI

CEST I T A DAN STUDENATA SVIM STUDENTIMA BEOGRADSKOG UNIVERZITETA

STUDENTI I NASTAVNO I NENASTAVNO OSOBLJE RUDARSKO-METALURŠKOG FAKULTETA BOR

SVIM STUDENTIMA BEOGRADSKOG UNIVERZITETA CESTITAMO 4. A P R I L

>V OULADINSKA REDAKCIM ZORAN DEKIć MIRJANA VASOVIC MILAN M. MISIC BORIS PISTIGNJAT iarko NEDELJKOVIC I..IKUVIC SLOBODAN 2LNJIĆ lELISAVETA - PROTIC UREDNIK ALEKSANDAR PAVKOVTC < )

'*« 13

STUDENT

11.