Student

Velika politička Inicijativa studenata i nastavnika

(NASTAVAK SA !. STRANE) caj koji problem nezaposlenosti vrši na studente i mladu generaciju u celini. Međutim, ovi napori su ostali bez vedih rezultata. Istina, neki problemi počeli su da se rešavaju, ali presporo i neefikasno. Pored svega toga, ne može se reći da je sva krivica za nerešene probleme na skupštinskim i izvršnim organima republike i grada i drugim nadležnim institucijama, već dobar deo krivice za ovakvo stanje snosi i sam Univerzitet koji nije definisao dugoročniji koncept svog razvijanja u modernu visokoškolsku instituciju. Ipak, kada je reč o onome što je Univerzitet mogao i trebao đa uradi, valja imati u vidu da on do skora nije bio u prilici da bitno utiče i na pravce svog sopstvenog razvoja i na oblike svoje visokoškolske organizovanosti. Sada se stvaraju šire raogućnosti da Univerzitet uđe u reformu i da odlučno razvija samoupravljanje u skladu sa specifičnostima svog društvenog poziva. Zato ovu veliku političku inicijativu studenata i nastavnika treba pre svega shvatiti kao težnju da se teškoće u društvenom životu rešavaju brže i odlučnije. Da se smanjuje jaz između normativnog i faktičkog, da se, u skladu sa tezama o reorganizaciji Saveza komunista, übrza demokratizacija društvenih odnosa u celinl i rada Saveza komunista pre svega u tom smislu da se omogući članstvu da pruži više inicijativa i da neposrednije utiče na politiku Saveza komunista. Kada je reč o Univerzitetu ova velika politička inicijativa vodi razvijanju samoupravnih odnosa da fakultet, što ističu i Smemice Predsedništva i Izvršnog komiteta Saveza komtmista Jugoslavije, postane radna zajednica studenata, nastavnika i drugih rađnih Ijudi što je jedan od bitvih uslova za prevazilaženje monopolizma i hijerarhijskih struktura na Univerzitetu. Sve ovo učiniće da Univerzitet bude funkcionalni deo našeg samoupravnog društva.

KRITIKA KOMISIJE IZVRSNOG VEĆA > l 0 tome kako su nastali I tekll događaji od 2. i 3. juma ovde neče biii reči jer nalazimo đa Tzveštaj Univerzitetskog saveta 1 studentskog dela Komisije koju je imenovalo Izvršno veče đogađaje prikazuju tačno i objektivno. Ra» zume se da mi na Univerzitetu ne možemo nikako da budemo zadovoljni Izveštajem Komisije Izvršnog veča Srbije pošto su se predstavnici Izvršnog veća i predstaviici studenata složili samo do ome tačke do koje je krivica studenata o-čigledna (tuča sa brigadistima, paIjenje kola itd„), a od onog trenutha kada je trebalo govoriti i o nesumnjivoj krivici i odgovornosti organa javnog reda (upotreba vatrenog oružia i drugi brutalni postupci milicije) saglasnosti nema. Smatramo da su i pređstavnici Izvršmog veča morali, kao što su to uradili i stndenti, da objave svoju verziju događaia u kojoj bi jasno istakli ko je odgovoran za onako nonašanje organa javnog reda. a ne da se time bave samo pravosudni organi. Ulaskom u fakultetske slušaonice nočela je otvorena i široka politička debata o bitnim pitamiima našeg društvenog i nolitičkog razvoia i Um’verziteta. Sve velike fakultetske slušaonice bile su pretvorene u zborove sdidenata i nastavnika i u ovim dogadajima zborovi su se afirmisali kao vitalan oblik samounravne organizovanosti fakulteta. Značajno je istaći doslednu socijalističku orijentaciju koju je ispoljila ogromna većina studenata i nastavnika kao i to da su komunisti odigrali presudnu ulogu u usmeravanju akcija. Savez komunista, kao i njegova fakultetska i univerzi-

tetska rukovodstva, stekia su veliku afirmaciju svojom širokom i dinamičnom inicij ativ* nošću u ovim složenim i teškim situacijama, kao i time što su insistirala na demokratskom ponašanju i demokratskim mctodima za rešavanje iskrslih problema. Posledica ovakvog delovanja Saveza komunista jeste i to što veoma veliki broj mladih Ijudi, studenata i asistenata, želi da uđe u Savez komunista, Ovih dana Savez komunista veoma se podmladio i svojom akcijom i svojim članstvom i može se reči da je, kroz ovu akciju, na dobrom putu da se uspešno reorganizuje. Kako su osnovne ideje našeg Akciono-političkog programa našle potvrdu u Smernicama Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SKJ, to nedvosmisleno pokazuje ispravnost orijentacije Saveza komunista na Univerzitetu kao i to da je ovoga puta on bio na visini situacije ... POGREšNO TUMACENJE DOGAĐAJA NA UNIVERZITETU Dlnamični pokret studenata i nastavnika našeg Univerziteta nije odmah naišao na puno i pravo razumevanje javnosti. Tome je mnogo doprinelo jednostrano, a velikim delom i neistinito pisanje velikog dela naše štampe izuzimajuči listove RAD, KOMUNIST I NIN oni su objektivno informisali o događajima na Univerzitetu koja je pre svega insistirala na negativnim aspektima događaja na Beogradskom univerzitetu, prouveličavajučl njihov značaj, dok je na sve pozitivno, koje je bilo u ogromnoj većini, stavljala veliki znak sumnje. Insistiralo se pre svega na kukolju dok se žito, začudo, zanemarivalo. Međutim, nije samo štampa pogrešno shvatila razvoj događaja na Beogradskom univerzitetu. I neki poiitički forumi su prvih dana davali pogrešnu procenu situacije Sekretarijat Gradskog komiteta je u prva dva svoja saopštenja uglavnom ukazivao na opasnost od ekstremnih tendencija i pozivao komuniste da pruže odlučan otpor takvim delovanjima. Ekstremnih tendencija je svakako bilo, ali su one u celini uzevši bile na periferiji događaja. Zadatak političkih foruma nije pre svega u tome da pozivaju komuniste da se bore protiv ekstremnih političkih tendencija, već da pruže punu podršku dominantnim pozitivnim razvojnim tenđencijama. Zalaganje i podrška pozitivnom razvoju događaja pokazuje uključenost u pozitivan razvoj društvenih odnosa. Ovako, objektivno se dogodilo da su politički forumi grada, predimenziranjem opasnosti od negativnih tendencija, doprineli stvaranju nepoželjne atmosfere u gradu u kojoj je čitav niz začuđujućih postupaka bio takoreći normalan ukidanje telefonskih veza, blokiranje fakulteta, upad organa javnog reda u Akademiju, nezakonita naredba o skidanju parola, nezakonita zabrana lista »Student«. Ovi i drugi postupci doveli su do velike uznemireinosti kako u gradu tako i na Univerzitetu. Značajan doprinos u pravilnom informisanju javnosti kao i ozbiljnu pomoč komunistima na Univerzitetu da sa uspehom nastave napore na usmeravanju akcije studenata u krajnje napetoj atmosferi, predstavljala su saopštenja Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SKS kao i Izvršnog komiteta CK SKJ od 5. juna. Tim saopštenjima, kako je Univerzitetski komitet istakao u svom Saopštenju od istog datuma, bili su stvoreni »preduslovi da se svi problemi koji su pokrenuti na Beograđskom univerzitetu poonu rešavati na trajan i celovit način«. Takođe je . sekretarijat Gradskog komiteta u svom trećem saopštenju od 5. juna, tačno procenio situaciju o događajima na Univerzitetu i izrazio pravilne političke stavove o njima. Smatramo da bi trebalo izvršiti ozbiljnu političku analizu delovanja komimista i rukovodstva Saveza komunista da bi se, s jedne strane, ocenila dosadašnja aktivnost i odgovornost u okviru te aktivnosti, i, s druge strane, afirmisao nov duh u odnosima baze i rukovodstva Saveza komunista. Za reorganizaciju Saveza komimista ovakva analiza imala bi veliki značaj, posebno s tačke gledišta lične odgovomo-

sti i odgovomosti foruma prema članstvu koje ih je izabralo. Pri svemu ovome nužno je afirmisati demokratski način rešavanja problema u okviru Saveza komunista. Savez komunista se odlučno suprostavlja etiketiranju i donošenju osuda na brzu mku i bez odgovarajuče i argumentacije. Takođe Savez komunista ne sme ne dozvoli da se lična odgovomost izgubi u proceduri utvrđivanja ođgovoraosti. Izvan Univerziteta čulo se dosta glasova da akcija studenata i nastavnika u stvari predstavIja težnju za stvaranjem nekog političkog pokreta, ili čak političke partije. Ukoliko je ovakvih tumačenja bilo i na Univerzitetu, ona nemaju odjek ne samo među komunistima nego i kod studenata i nastavnika koji nisu članovi Saveza komunista. Međutim, zadatak je komunista na Univerzitetu da se suprotstavi pokušajiraa ispoljavanja antisamoupravnih snaga čiji su »zahtevi i težnje za tzv. političkim pluralizmom koji ima poreklo u ideologiji građanskog liberalizma i za pretvaranje političkog sistema socijalističke samoupravne demokratije u višepartijski sistem. Dmgi vid antisamoupravnih tendencija izražen je u ultralevičarskom radikalizmu koji traži slobodno polje delovanja raznih gmpa za pritisak, i to svim sredstvima, što bi takođe vodilo razaranju sistema samoupravne deraokratije«, kako se to kaže u Smernicama. Smatramo da su zborovl studenata, nastavnika i dmgih radnih Ijudi imekoliko već praktično realizovali stav iz Smeraica da je fakultet radna zajednica studenata, nastavnika i radnika. Kompletnije rešavanje samoupravnih odnosa na Univerzitetu potnuno će definisati mesto zbora i akcionog odbora kao oblike samoupravne organizovanosti fakulteta i Univerziteta. Komuniste na Univerzitetu očekuju kmpni zadaci u reformi obrazovnog procesa i reformi dmštvenih odnosa na Univerzitetu. Übeđeni smo da će komunisti, zajedno sa svim radnim Ijudima na Univerzitetu, biti na visini zadataka koji pred njima stoje. Vemjemo da će nestrpljenje, koje pokatkad kao da ne vodi računa o objektivnim činiocima, o tome da ima stvari koje se mogu rešiti danas ali i onih koje su zadatak čitavih generacija, biti samo podstrek dinamiziranju Saveza komunista, jer će svest o odgovornosti pred ciljevima socijalizma, koju mora posedovati svaki komunista, sprečavati da se nestrpljerije izrođava u nekonstmktivne akcije. NOVI ODNOSI IZMEĐU NASTAVNIKA I STUDENATA U složenim uslovima našeg dmštvenog razvoja, neophodno je jedinstvo Saveza komunista kao one snage koja stabilizuje socijalistički dmštveni razvoj i sigurno ga usmerava u pozitivnom smem. Praktična akcija na osnovu Smemica doprineće zbijanju progresivnih snaga i razdvajaju od onih koji koče dmštveni razvoj. Ovako usmerena akcija komunista na Univerzitetu ima sve osnovne uslove za uspeh. Osim pomenutog, takva ocena zasniva se i na nekim značajnim rezultatima koje su studenti, nastavnici i drugi radni Ijudi na Univerzitetu ostvarili tokom junskih događaja. Uspostavljanje kvalitativno novih, prisnijih odnosa između nastavnika i studenata, međusobno bliže upoznavanje i idejno jedinstvo postignuto u bitnim pitanjima našeg socijalističkog razvitka, jedan je od takvih rezultata. Snažan podstrek razvitku neposrednih oblika samoupravnog demokratskog odlučivanja i veliki porast svesti najvećeg broja studenata da je to jedini put prevaziiaženja postojećih deformacija i slabosti našeg dmštva kao i bitan uslov njegovog daljeg samoupravnog i demokratskog razvitka, to je dmgi takav značajan rezultat, Dostoajnstveno ali i energično istupanje studenata u prvi plan političkih zbivanja i rešenost da u tome istraju, stvorilo je i sve će dalje učvršćivati osećanje njihove odgovoraosti pred dmštvom da preuzete obaveze kao i one koje će u narednom periodu preuzimati na sebe, ostvamju sa istom energijom i upornošću.

VANREDNA SEDNICA UNIVERZITETSKE KONFERENCIJE SAVEZA KOMUNISTA

Danas (poneđdjak 24. jim) održam je na Mašinskom vanredna sednaca Univerzitetske konferencije Saveza komunista Beogradskog univerziteta. Na sednici se govorilo o proteklim događajima na Univerzitetu i o zadacima u realizovanju smemiica Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SK

U ovom broju lista donosimo referat koji je Univerzitetski komitet pripremio za ovu sednicu. Donosimo takođe i delove nacrta programa narednih aktivnosti koji je pripremio UK. U sledečem broju donećemo delove diskusije na sednid.

program za novu akciju

Zahtev da se naše društvo brže izgradd kao samoupravna socijalistička zajednica radniih Ijudi još jedanput je dobio svoju punu i masovnu potvrdu kroz našu akciju poslednjih dana na Univemtetu. Taj zahtev je bio opšteprihvaćena platforma studentske akcije. Najveći broj kritika je bdo upućen upravo sporosti i neefikasnosti u ostvarivanju ovog istorijskog zadatka naše socijalističke izgrađnje. Kroz ove kritike su formU' lisani i zahtevi da se pozivaju na odgovornost sve one institucije i pojedinci koji su svoj&m delovanjem ometali ili usporavali ostvarivanje zadataka društvene i privredne reforme... * * * U smemicama su otvoreni i nerešend probleml naše samoupravne izgradnje đobMi svojo jasne odgovore... Smermce ukazuju na realne mogućnostd »a ostvanvanje zadataka socijalističke izgradnje j teškoće koje se raoraju savladati društvenorn akcijom. To znači da se komunisti na Umverzitetu moraiu idejno i akciono boriti protiv svih nerealnih zahteva zasnovanih ne samo na delovaniu tuđih i samounravnom socijalizmu nepriiateliskih elemenata, već i na stavovima zasnovanih na nedovolino zrelim shvataniima koja daiu osnova za nastnnak iluzija o mogučim rešeniima i nastanak demagoških zahteva koii dovode do dezoriientacije._ Smemice su dokument koii određuie obiektivne uslove i mogućnosti izgrađnie sociializma u konkretnim istorijskim uslovima našeg _ samoupravnog društva i polaze od naučno istraženih i nroverenih nrinoipa... U tački 17. Smemica kaže se da če se SK bori'ti za to da se fakulteti i druee visokoškoiske ustanove razvijaju k?o samounravne zajednice studenata, nastavnika i đmgih radnika u njima. Ostvarivanie ovog zadatka. organ’z°vanje naših škola i fakulteta kao mdnih zajednica zahjeva puno angažovanis studenata i nih Ijudi na izgradnji ove samounravne zajednice. Potrebno je razraditi propram ideinog, nohtičkog i teoriiskog rada na Univerzitetu. Van svake je sumnie da unoznavanri ne samo studenata već i rađnih Ijudi na Univerzitetu sa osnovnim nroblemima naše dnritverm, orivred i političke izgradnie niie bda zadovoljavaiuče u prethodnom periodu i da se tome mora pristuniti_ organfeovano. Treha nri tom istači da se ideim’ rađ mora nostaviti tako da zadovoljava sve nivoe kako one naim°s r 'vri'e, kroz rad na zborovima studenata i radeiih liuđi, tako i one gde postoie visoki zahtsvi u gleđu naučnoe i teoriiskofT nivoa. U tom riučaju će biti neophodan rad u srrunama kako bi se stvorile mogućnosti i za intenzrimo angažovanie, naučm’h snosobnosU nastavnog osobba na Umverzitetu za razradu osno' , mih, poh’tičkih i privrednih nroblema našerr dtmštvn. Pri ohrazovaniu ideinos rada treba imati u vidu da su diskusioni sastar>ci. deha + ni kiubovi oblik rađa koii obmbeđnje mtenzivno interesovam’e i puno angažovanje svih a ne samo manjih grupa... * * * U organizaciju ideinog rada notrebno ie da se uniiverzitetska sredina oivori i đa u điskusiomm sastancima obezbed l učešče ne samo i radnih Ijuđi sa već da ftt ukliuči kako stručniake iz orivređn'h rvr-orn. nmzacija i društvenih službi tako i radne Uuđe iz drugih sredina, Na tai način će se dobiti mogućnost đa se čuiu miišliem’a radnih liudt koji prbbleme naše izvrađm'e tretiraiu u druglm usloviima. To če điskusiiama davati bogatihi i svestraniju sadržinu. To če dovoditi do bližeg povezivanja univemtetske sredme sa ostalim srediinama u našem društvu i omo«i-ćitl da se u razmeni mišljenja ostvari nosdtšvno deistvo međusobnog kontatka koji doprino si boljoj sarađnji 1 razumevanju.„ * * * Potrebno ie teabrati jedan hroi nrioritetnfh nroblema, _ definisanih u Smernirama. koji će se sistematski obrađivati kroz različite organizacion e oblike javne trfbine, debatne klubove, điskusiie na zborovima itd. Ove nrioritetne probleme treba uočiti i đefknsati u Sirokoj đemokratskoj điskusiji, jer će akcija koia se nređviđa u narednom periock’ iedino tako moći đa angažuie sve suage na Univerritetu. Program rada je potrebno prinremifti u toku letniih meseci. Radne grune koie će na njemu raditi moraju da ohezhede iavne sasatke koM će biti unaoied zakazivati i kojtma če raoći da prisustvuju svi zainteresovani bilo đa prate rad ili i đa učestvuju u dn’skusm. Po četkom školske godire treba nriistupiti reatizaciji ovakvog pripremUenog plana rada (...) * * ♦ Pitanjima naućne kritike trebalo bi nosvijtitl više pažm’e i potrebno je preinzetiit inioiiativu za intenzivniji rađ u ovom području organizujući naučne diskusiie (...) * * * Rad na reformi Urn’verziteta u celini i rad na reformi poiedinih fnkulteta u izgrad nle samoupravnih odnosa pređstaviia, istn tako, zmačajno nodručje. Mi ne možemo biti zadmmlini sadašniim ođnosima ria fakulte+u i njihorom nastavnom i kadn>vskom strukturom. Van svake ie sumnie da če samounrarme institi’ciie na Umverzit°tu biti osnmmi nosiori ove akciie. Među+im, Savez komunista na Univerzitetu treba da nosebno nočstiče ovu iniiativu đa übna rad ko m isiia i da nrati rezn.iltate nreduzeUh akciia. Pitania što je orsranizaciia fakulteta kao radne zaied'nice. samoupravnih odnosa i nosehno uio<ra cti’denata u tim odnosima. đmštveni položai Umvorziteta, kadrryvski probiomi, nastava i niena naučni rad na Univerrftetu, su to nitania o koiiima s - '' , ak? poiedinac na Univerzn+etu. kao i radni liudi van Univerziteta, treba da imaju jasee stavove i orijentadju. (ODLOMCT)

VANREDNI BROJ 5

STUDENT

STRANA 3

pw m km REDAKCIJA »STUDENTA« POZIVA STUDENTE I GRAĐANE IZ BEOGRADA I DRUGIH MESTA DA SE OD JESENI REDOVNO PRETPLATE NA OVAJ LIST. Zainteresovani mogu za obaveštenja o pretplati da se obrate Redakciji dopisnicom ili telefonom (645-894).