Svet

U REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI VLADA POTPUNA ANARHIJA: KVALIFIKOVANI STRUČNJACI SU NA PRVIM LINIJAMA FRONTA, A RATNI PROFITERI, KRIMINALCI I ŠVERCERI SLOBODNO MEŠETARE!

Razgovarala: Irena Kovačević

MjLAN MIUEVIC. dekan Fakulteta društvenih nauka na Unžverzitetu "Mikola Tesla" u Kninu. koji se na prošionedeljnom skupu u Belom Manastiru založio za promenu llstava Republike Srpske Krajine i donošenje zakona o oduzimanju dobiti ratnim profiterima. u razgovom za "Svet" tvrdi;

r Milan MiIjević, dekau Fakulteta druStvenih nauka na Univerzitetu "Nikola Tesla" u Kninu i direktor Konzorcijuma RSK za "privredni razvoj", nedavno se na naučnom skupu u Belom Manastiru na temu "RSK - Baranja srpska zemlja" založio za promenu Ustava Republike Srpske Krajine i douošenje zakona o oduzimanju dobiti ratnim profiterima i tvrdio da je konstitucija zakona osnovni uslov opstanka narođnog pokreta Srba u RSK. Bio je to povod za ovaj razgovor.

Vi, profesore Miljeviću, ukaziijcte na odsustvo prai nc države u RSK i pokušaj da se inilitaristički organizuje na svim nivoima. Naučne, stručne i političke dijagnoze savremenili procesa i odnosa u Republici Srpskoj Krajini, koje su zasnovane, istina, samo na nekim egzaktnim pokazateljima stručnih infonnacija, obavještavanja i istraživanja, ukazuju na odsustvo pravne države. Neposredne posljedice su: djelovanje sistema anarhije i bezakonja kao i pojavljivanje, u većem ili manjem obimu, militarizma, odnosno radi se o pokušajima, i da li samo pokušajima, militarističke organizacije zajednice - od lokalnog do republičkog nivoa. Pravna država podrazumijeva vladavinu zakona, a njena suština je da svi državni organi i institucije svoje ograničenje nalaze u pravu. • Zašto se Ustav RSK mora menjati? Postojeći Ustav je, blago rečeno, čudna kombinacija sistema podjele vlasti koji niti je parlamentarni niti predsjednički sistem, a istovremeno je i parlamentarni i predsjednički sistem vlasti. To je jedan od razloga što je njegove odredbe nemoguće adekvatno realizovati u praksi, kao ni zakone koji se temelje na njegovirn odredbama. Taj Ustav ima za osnovu istovremeno kruto shvaćen princip podjele vlasti, što je svojstvo predsjedničkog sistema, i najavu odnosa između uosilaca državne vlasti koji bi trebalo da počivaju na gipko shvaćenom principu podjele vlasti. To je jedno od osnovnih izvorišla stalnog kršenja Ustava, a samim tim i stvaranja sistema anarhijc. To je moguće prevazići opredjeljenjem ili za pariamentarni ili za predsjednički sistem vlasti. Prema našiiu analizama, socijalnoj si-

tuaciji i sistemu političkih procesa i oduosa u Republici Srpskoj Krajini primjereniji je parlamentarni sistem vlasti. Instituciju predsjednika Republike je nužno utemeljiti i konkretno operacionalizovati kao stabilni element izvršne vlasti. Drugi organ izvršne vlasti, vladu, nužno je učiniti efektivnim i operativnim dijelom izvršne vlasti, ali istovremeno i nestabilnim elementom te vlasti, na koju Skupština može uticati - iz političkih razloga je smijeniti prije isteka vremena na koje je izabrana. A Vladi se mora obezbijeđiti uticaj na Skupštinu i to ne samo na njeno funkcionisauje, nego i na njenu egzistenciju. Mora se konkretizovati pravo Vlade da raspolaže zakonodavnom inicijativom, kao i pravo predsjednika Republike da na prijedlog Vlade raspusti Skupštiuu prije isteka vremeua na koji je izabrana. Tek tada će u Republici Srpskoj Krajini biti stvoreni neki od preduslova za konstituisanje parlamentarnog sistema kao sistema ravnoteže vlasti. • Kako tumačite pojavu milifarizma i koje su ujegove karakteristike u oduosu na vojne interese u RSK? Tendencije prema militarizaciji zajednice sa vojničkim idealoin rada, bitne su karakteristike politika modemih đržava, pa i RSK, posebno danas, kada se oua nalazi u uslovima neposredne ratne opasnosti' i priprema za rat koji neminovno slijedi. Zbog toga danas u RSK pravo prvenstva imaju vojni inleresi, a oružane snage, koje čine vojska i milicija, održavaju se na dva načina: vojni i militaristički. • Znači li to da uticaj militarizma možc biti ncograničen? Može. ako se smatra da je ama baš sve u interesu vojske. To "u inleresu", stvara moMđuosl objek-

tivue, ne sauio subjektivne, prelpostavke za ralno profilerstvo. Militarizaiu može prevladati u svim sferama zajednice, i to se kod nas događa u pojedinim opštinama. od privrede do kulture. Zbog toga je predsjednik Martić i krenuo na organizovanje oružanih snaga na vojnički, da bi izbegao militaristički način. Vojska RSK, organizovana na vojni, a ne na militaristički način, ograničena je u svom uticaju na politički sistem zajednice. Njena osnovna uloga je da bude dobro organizovana i efikasna i pripremIjena za rat koji neminovno slijedi. Takvoj vojničkoj organizaciji suprotstavlja se militarizam koji nastoji oružane snage izdignuti iznad poliličkih procesa i odnosa, iznad socijalne sredine, stavljajući vojne institucije i metode izvan i iznad civilnog društva, unoseći vojni elemenat u način djelovanja i odlučivanja, u civilne sfere, u sveukupan život. Posebno civilni militarizam, odnosno civilijanizam, dovodi do apsurda, do mržnje prema organima državne vlasti, osporavauja rada i proizvodnje, smatrajući i da je rad mauje vrijedan, Ovome još treba dodati da militarizam iskIjučuje prava. • Ko su Ijudi koji nasfoje da militarizuju pojedinc lokalue zajeduice? To su i Ijudi koji imaju zasluga za početak otpora prema ustaškoj agresiji. Njihove zasluge niko ue osporava. Ali, u svakodnevnom životu oni ne mogu zamijeniti, što veoma često čiue, privredne subjeklc i organe državne vlasti. I tada se ostvaruju ti indiviclualni, ako hoćele i grupni inleresi, koji miiitarističku organizaciju zamišljaju kao novi oblik življenja, a lime negiraju same oružane suage. Dolazi do konflikla izmedu njih.

• Vi, gospodinc profesorc, kao rešenjc u borbi protiv milifarizacije zajednicc viditc prelazak na ratnu proizvodnju, koja bi uvažavala i polazila od sfvarnili privrednih potreba RSK? Ja mislim da je moguće na taj načiu obezbjediti da socijalno koštanje ođbrane teritorije RSK i procesa revitalizacije privrede, odnosno ekonomske obnove, bude ravnopravno raspoređeno na svakog pojeđinca i instituciju, odnosno organizaciju. Prelaskom na ratnu proizvodnju treba svaki privredni subjekt staviti u pogon, svakog zaposliti prema njegovim mogućnostima, a ne kao što je sada slučaj, da nam izuzetno kvalifikovani stručni Ijudi budu na prvoj liniji fronta, a oni koji nemaju tog znanja se šeću, bave se kojekakvim, slobodno mogu da kažem, krimiualnim radnjama, švercom, a sve to, u suštini, smanjuje borbenu pripremu našeg naroda za odbranu od predstojeće agresije. • Vi ste übcđeni da će ioš biti rafa? Ne mogu reći da sam sto posto übijeđen, ali prema infomracijama s kojima raspolažem, prema najavama hrvatskog vrhovništva, rat nairi ueminovuo slijedi. Vrh hrvatske vlasti ne interesuje srpski narod. njih interesuje teritorija na kojoj mi Srbi živimo. Jer da smo im interesantni mi kao građani, kao Ijudi, sasvim bi se drugačije ponašali i drugačije metode primenjivali. • Zašto u rafniin uslovima insisfirate na Usfava RSK? Smalram da bcz pravne države uema kvalitetue iKlbrane. Za mene je trajno jedino ovo: pravna država, odbrana, revitalizacija privrede. Bez promjena Ustava nema pravne države, a hcz ekoriomski jake RSK

- ona je sada politički i vojno jaka - nema odbrane zemlje. Bez svega zajedno nema motiva, nema volje da se RSK brani. U sisteinu anarhije, kad svako može da radi šta hoće, kad silom pritiska mogu da vas natjeraju na ono što vi nećete, gledaju se sopstveni a ne zajednički interesi. Zato ja na prvo mjesto postavljam odbranu teritorije, naroda i golog života, a da bi ta odbrana bila kvalitetna, nju mora poduprijeti pravna država. I mislim da je vrijeme, čak moguče da smo zakasnili sa tim promjenama, da mi moramo da se ponašamo u skladu sa normom, jer nas norma ograničava. Ograničava meue, ali ograničava i drugog. Zato ja govorim o ograničavajučem Ustavu, jer ustav etimološki u našem jeziku znači da ustavlja, zaustavlja vlast, posebno se misli na zakonodavnu, ali i na vlast pojeđinaca. • Budući da se priprema ujedinjenje RS i RSK, koje će imati i zajednićki Ustav, treba li pre toga mcujati Ustav RSK? Ja ne znam kad če doči do ujedinjenja. Bio sam član Ustavne komisije za izradu zajedničkog Ustava, ah se ona nije nikada saslala. Stručujaci su pripremili jednu verziju zajedničkog Ustava i ja sam radio sa tom ekipom Ijudi, ali Ustavna komisija bi morala to đa proanalizira. Stvar ujedinjenja je stvar političke odluke državnog vrha RS i RSK. Narod je ua referendumima u obe države izrazio želju đa živi u zajedničkoj državi. Teško je u ovom trenutku predvidjeti kada če doči do ujediujenja. To je neminovnost, ali do tog vremeua mi moramo imati pravnu državu, ona polazi i od Ustava. Mi ne možemo čekati. Vrijeme nam nije saveznik.

Svet Q 3. mart 1995.

13