Svet

sa Zagrebom vrlo su različita. Kreeu sc u raspouu od toga da kažu da bi bilo najbolje "svatko scbi" do razmišljanja o stupnju autonomije. Izmedu toga cijeli je niz međufaza. i to je predfiiet velikih diskusija. PRETNJE SMRĆU • Gde su, po Vašem mišljcnju, donjc granice u sporazumu jia koji bi pristali i Srbi i Hrvafi u Hrvafskoj? Donja granica bila bi prihvaćanje Srba kao naroda s autonomnom političkom voljotn, o čijim se pravuna i interesima, u dogovoru s njima pronalazi trajno političko rješenje. Sto se tiče Hrvata, oui žele suverenu državu za koju su se opredijelili uakon demokratskih promjena i raspada Jugoslavije, državu u kojoj će Srbi u Hrvalskoj pridonositi ujezinu prosperitetu i stabilnosti gradanskom privrženošću i nacionalnim priznavanjem te đržave. • O pofrebi fakvog sporazuma govore i u HSLS-u i u HSS-u. Ipak, samo prcma Vama, vcrovatno to i sami primećujefe, vlada fakvo ucpovcrenjc. Najprije. postoji opće nepovjerenje u lirvatsko-srpske odnose, a iza nas je i užasan rat. Ja ću moći očekivati povjerenje širega kruga građana Hrvatske, bez obzira na to jesu li Srbi ili Hrvati, ako svojim političkim djelovanjem dovedem do usklađivanja interesa i principa Hrvata i Srba. Prije toga očekivati povjereuje bilo bi politički uerealno i preoptimistično. Moj je politički projekt dugoročan: on se ne da realizirati preko noći. Radije bih da toga nepovjerenja nema, ali znam da ga ne mogu ni ja, ni Tuđman, ui Milosević. ni Oven, ni Stoltenberg, ni, Klinton, ni Galbrajt otkloniti preko noći. Ako netko preuzme rizik da stvara temelj za međugrađansko i međunacionalno povjerenje, taj preuzima rizik da mu, sve do realizacije toga, ponekad Ijudi i ne vjeruju. • ITošie uedclje, na fribiui u /.agrcbačkom KIC-u edv Me I•!)■ goss, dogodio sc vrio ii.prijatan iiieidenf. Naime, Vama i \ ašoj porodici Vclimir Bujanac je prcfio smrću. Kako stc rcšili taj probknu? Ja to ne mogu riješiti. Na toj tribini bilo je Ijudi različitih nacionalnosti i političkih uvjerenja. Moje je bilo da ničim ne pridonosim ria se provokacija razvije u uešto još ozbiljnije, To je bila moja odgovomost. Sto se tiče odgovornosti za riječi koje su se pri tome čule. prijetnju. pokušaj fizičkog obračuua s jednom osobom koja se usprotivila tim riječima, to moja odgovomost nije, nego odgovornost onili koji kontroliraju sferu javnosti. • AJi fom prilikom je užasnim rccima prefio Vama i Vašoj porodici. Ne mislim da u odbrani svojih prava. fizičkoga i moralnoga integriteta, treba posezati za sredslvima mimo zakona i da bih to trebao raditi ja.TJ Americi bi se čovjek, vjerojatno, naoružao ili iznajmio tjelohranitelje, vjerojatno bi digao cjelokupnu javnost vrišteći što mu sc dogodilo. Ja to ne želim, Ja ne želim presuđivati Ijudima čak ni u obrani svojega prava, Za to postoji država i pravni poredak, i izvršui organi vlasti koji trebaju građanina zašlititi u ujegovu integriietu i mogučnosti da slobodno politički djeluje u skladu sa svojim političkim idejama. Ja vjerujem, želini vjerovati, da država u kojoj živim to omogučuje svakome, pa i Miloradu Pupovcu. Sto se tiče prijetnji, one nisu bile izrečene prvi put, nlti prvi put javno, niti samo od te grupice ijudi na tribini, koje ste vi iineuovali... • Fašistima. ...uego su slične stvari bile rečene i s drugih mjesta, pa su me ijudi pitali zašto ne bih te Ijude tužio za dusevnu bol, kao što muogi tuže zbog satire, a ovo Sto se meni govori nije salira. S druge strarie, kao Srbin i kao srpski političar li I Irvatskoj. ne žeiim ja spriječiti ijude da govorc ouo šlo su mnogi.

koji OuMiu_'.'"i '; ,\l- lunki ik' go‘ vonli ja\ uo, koijktuci cc i saborskoin govoniiconi i oficijeluim konferencijama za tisak. A doista nisam spreman reći kako Hrvati u vlastitoj državi ne mogu reči o Srbima ono što misle. • Imate li shižbcnu poiicijsku zaštitu? Nemam. IMA LI TRAGOVA SPORAZUMU? • Vratimo se Vašim haporima za sporazum. Možcfe li vidcti aktuelne predsednike kao miroh orce? U pitanjima rata i mira ue odlučuju mirotvorci. Nijedan mirovni pokret nije zaključio sporazum, niti je prisilio strane u sukobu na mir. Nego je sporazum o miru zaključivan nakon vojnog poraza, nakon izgubljeuog rata i nakon političkih pritisaka. Prema tome, ja ne razgovaram u kategorijama kojima se služe mirotvorci, nego o mogučim pretpostavkama za izlaženje iz rata, Govorimo samo o tome da oni koji imaju i moč da sklope mirovni dogovor, sklope kakav-takav dogovor. Nakon toga dogovora trebala bi biti moguča rekonstrukcija društva, politike i ukupnog civilnog krvotoka. To je ono što katkad izaziva nesporazume, • Navedimo jedan.. Nedavno je u organizaciji Vaše stranke trebao da se održi susrct brvafskih i srpskib mtelektualaca i političara. Na taj susret iz Bcograda sfe pozvali (lr Zorana Đinđića i dr Kostu Cavoškog. Intclektualci iz Hrvatske, a kolijko čujem, i vrlo opozicioni dr Žarko Pubovski, odbili su da učesfvuju na ovom skupu zbog ove dvojice... Taj bi skup trebao pomoči da se neki tabui i povijesne interpretacije hrvatsko-srpskih odnosa - a i zbog uesporazuma koji su prethodili ralu - sagledaju iz drugačije vizure, koja ne mora biti konmktna, da se vidi neka. moguča, budućnost hrvatsko-srpskih oduosa. Cini tni se

va/.iijin n ovoj fazi da posloji rclativna širina kontakata, pa smo odlučili da pozovemo Što širi krus Ijudi, a ne da pozivamo istomišIjenike i Ijude koji se unaprijed s!ažu, a čiji je utjecaj limitiran. Osim toga činilo mi se važnim da za stol sj.ednu Ijudi koji pripadaju različitim političkim opcijama. kako bi se vidjelo da ni srpstvo, ni hn'atstvo nisu neke monističke ideje. Htjeli smo da se vidi da tu postoje i više i manje konfliktne opcije. • Mlslite li da ima traga sporazumu? Ako mislite da se cjelokupnost sporazuma hrv'atskog i srpskog naroda može ostvarlti isključivo razgovorom oficijelnih predstavnika, predsjednika ifd. onda dobro, Ali, ja sam uvjeren da za cjelinu normalizacije treba cijeli niz razgovora više ili manje važnih, između Ijudi različitih stavova, ovakva ili onakva imidža. Ako toga ne bude, možda čemo i dobiti rješenje koje će zadovoljiti Ijude na najvišem nivou, ali ono neće steći život. • Intelektualci nisu bili u Zagrebu. Ne, organizacija tog skupa je odgođena. Teško je takav skup otprve organizirati. Ali, ta namjera ostaje, i organizatori žele da skup ima još veću težinu i ambicije nego Što je to bilo u početku. Nadam se da će biti održan i da će pridonijeti sagledavanju budućnosti hrvatskosrpskih odnosa. U ovih nekoliko godina, što sam se sreo s velikim brojem i hrvatskih i srpskih političara, shvatio sam da mora doći do razgovora onih koji su tumačili nacionalne iuterese i Hrvata i Srba tako da je bilo došlo do sraza. Vi možete reći da je to još jedna inoja politička kontroverzija. Jest. Ja mogu vjerovati u neke političke ideje. ali politički učinak ne može se postići slijedenjem samo te jedne ideje. Inače je to revolucija, a ue pohtika. Poliiika traži kompromise. • Zar Iragedija u Bosui tlonekle nije i krajuji rezultat preteranog oslanjanja ua pobtički praginatizaiu i real-politiku?

Svojeflobno mi je Cirii Zlobeč, J9 l X). godiiie, uoči rala jx>šlo sam bio iziožio svoju ideju o izlaženju iz krize rekao: "Dragi Pupovac, to Sto govorite jesl utopija!" Ja i dauas mislim da jx)litika mora imati utopijske komjx)neiite. I što sada kad su oui koji to inogu krenuli u pravcu sporazumijevanja, moram li im ja reči; "Vi na to nemate pravo, jer to niste bili kadri ranije napraviti. Japolitički procjenjujem da je podrška pregovorima važna. Normalno, imain sluha i za druge probleme u društvu, i mogao bih govoriti o slobodi medija, funkcioniranju pravne države, podijeli društva, mogao bih i htio štošta reći i o tome. Ali sad mi se čini važnijim da napravim sve da se stabiliziraju politički pregovori. Nakon toga tek treba povesti živu diskusiju kakvo društvo stvaramo. A što se tiče Bosne, nemojte misliti da je pitanje enklava i žrtava nešto što bih bio spreman abolirali. Nema obnove modemih identiteta Hrvata, Srba i Bošnjaka. nema obnove civilnog života, ako se ovaj rat na najradlkalniji način ne dovede u pitanje, Ali, koliko čemo moći učiniti da se posljedice rata promijene da se stvar dovede u slalus quo ante beiium, lo ja ue mogu reči. HRVATSKA KAO FEDERALNA DRŽAVA? • Jedna od najvećih primcdbi koju Vam upućuju u Hrvafskoj, kad je reč o Vašem političkom delovanju jesfe da promovišete ideju Hrvatskc kao fcderalnc države, a to se onda interpretira kao međufaza prema gubitku hrvatskiii teriforija. Hrvatska ni prije rata nije bila niti će poslije ovoga rata biti jednonacionalna država. U svim relevautnim lirvatskim konstitucijama, olkad se Hrvatska ujediuila u Trojednicu, a i prije toga, imalo se u vidu da je Hrvalska višenacionalna državajr kojoj su Srbi važan element. Čim se to uvažavalo, imali

sie iK-ku \rstu složeue države. ] autonomija, i kondomiiiij, i- razni mehanizmi federacije, instrumenti su postizanja suglasnosii državljana jedne države koji imaju različite interese. • A, Vukovar. Vukovar je i moja tragedija. Očekujem da Ijudi koji su taj grad razoriU budu zbog toga zločina kažnjeni. Oni če biti kažnjeni i tek če nakon toga biti moguča obnova Vukovara. Ali da bi se taj postupak mogao otpočeti, bit če važno dobiti povjerenje Ijudi koji će morati shvatiti da je logika zločina strana ostvarivanju prava naroda. Insistirati da je to moguće prije nego što se stvori politički okvir, bilo bi nerealno. • Sta sve fo zajedno Vama treba? Odlučio sam da ovdje živim. Premda su mnogi mislili da bilt trebao otići. Ja nisam mogao a da ne odgovorim na poziv koji su tradicionalno pripadnici moje socijalne vokacije osjetili. Važno je da Ijudi koji imaju nekakav intelektualni habitus ne pobjegnu od svoje odgovomosti. Da živim u Americi, vjerojatno bih bio samo sveučilišni profesor. Ali, ovdje bilo bi to neodgovorno. Dalje, Srbi su u Hrvatskoj, na početlcu krize, u svom nacionalnom pokretu i ratnome srazu doživjeli to da su se srpska inteligencija i srpski narod u najtočnijem smislu te riječi odvojili i udaIjili. Inteligencija nije željela razumjeti glas naroda, a u drugom trenutku bilo je prekasno da narod čuje govor svoje inteligencije. Zato mislim da je dobro da se u vremenu traganja za novim nacionalnim identitetom uspostavi neekskluzivna, neeraotivna, komunikacija između pripadnika sipskoga naroda s njegovom inteligencijom. To je moj dodatni razlog. Ako nisam uspio kao pojedinac i kao pripadnik socijalne grupe pridonijeti da se spriječi rat, htio bih pridonijeti da se uspostavi tip života za koji mislim da su ga Ijudi ovdje kadri živjeti.

"U pitan|imcB rcafga ž mira ne odUučuiu miro*vord. Nijedan BtiSroviii pekret iiije %giicgjylž@ sporamm. nitž ge prisilio strggie y syk@by aici mir» je spercium ® miru xcaklßyčivqn iicik©Bi vejn©g ngjken i%€iyblj©ffiosp ra*q i mmhon poiitSlkih pritiscikci"

INTERVJU: MILORAD PUPOVAC

Svet O 3. mart 1995.

17