Svet

28.10.1996. Svet

Naš anketni tim ı u ovom broju sondirao je srpsko javno mnjenje na uzorku od 200 slučajno anketiranih telefonskih pretplatnika na teritoriji Srbije (bez Kosova). Uzorak smo i ovog puta podelili na dve grupe: Grupu I (Vojvodina i Beograd) ı grupu II ("uža Srbija"). Pored redovnog pitanja koje se odnosi na izbore sondirali smo javnost ı u vezi sa nekim drugim aktuelnim ı zanimljivim temama. Na grafikonu su prikazani zbirni rezultati sa teritorije cele Srbije, a u tekstu ćemo se ponovo pozabaviti specifičnim razlikama između grupe 1 i H

Na prvo pitanje, "Sta vam u ovoj zemlji najviše smeta" odgovori su bili veoma slični u obe grupe. Bilo je mogu zaokružiti više od jednog odgovora. Jedina bitnija razlika je što Beograđanima ı Vojvođanima više smeta nedostatak političkih sloboda (32% ispitanika) u odnosu na Srbijance (20%). Nizak standard, visok stepen kriminala, primitivizam ı besperspektivnost podjednako smetaju ispitanicima u obe grupe. Među odgovorima pod "nešto drugo" ispitanici su navodili i: laži zvaničnika, neostvarenje srpskog nacionalnog interesa ı sl.

"Da li ste za to da se u Srbiji sprovede privatizacija?" bilo je drugo pitanje na koje su prilično različito odgovarali ispitanici 1z dve grupe. Za potpunu privatizaciju je 36% Beograđana ı Vojvođana ı čak 46% Srbijanaca. OL privatizaciju opredelilo se 38% Srbijanaca i čak 60% ispitanika iz grupe I. Protiv privatizacije je samo 4% ispitanika grupe I ı 10% Srbijanaca.

Kod trećeg pitanja anketirani građani trebali su da se opredele u koju bi se zemlju najradije iselili ako bi morali (ili mogli) da biraju. U obe grupe najviše njih se opredelilo za Kanadu (u grupi I čak 30%, u grupi II 16%). Na drugom mestu je Italija, slede SAD, Nemačka, Velika Britanija, Aus-

tralija. Od ponuđenih zemalja "najmanje poželjne" su Rusija.

(3%) ı Francuska (4%). Nijedan ispitanik se nije opredelio za ponuđen odgovor — Slovenija. U rubriku "neka druga zemlja" ispitanici su najčešće stavljali Svedsku, Maltu, Španiju, Mađarsku, Austriju, Grčku, Švajcarsku, pa čak i Makedoniju i Egipat (!?).

PATRIJARH I DEDA AVRAM NAJPOPULARNIJI

Četvrto i peto pitanje odnosilo se na rangiranje aktuelnih političara (kod četvrtog — davanjem ocena od 1 do 5 za sve ponuđene ličnosti, ı kod petog — opredeljivanjem za samo Jednog sa spiska — u koga anketirani ima najviše poverenja).

Patrijarh Pavle dobio je najvišu prosečnu ocenu kod SrbiJanaca (4.42) dok je kod Beograđana i Vojvođana dobio 3.36. U Vojvodini i Beogradu prvi je Avramović (4.1) koji je kod Srbijanaca dobio — 4.04. Milošević je u grupi I dobio prosečnu ocenu 1.84 a u grupi II 2.48. Kod Srbijanaca je najgore prošao Vuk Drašković — 1.52, a kod Beograđana i Vojvođana — Vojislav Šešelj (1.28). -

Kod petog pitanja ispitanici su se opredeljivali za samo jednu ličnost sa liste: Srbijanci najviše veruju Patrijarhu Pavlu — čak njih 54%, a Vojvođani i Beograđani na prvo mesto stavljaju dr Dragoslava Avramovića (44%). Od ispitanika iz "uže Srbije" niko se nije opredelio za Đinđića i Vuka, dok je kod Beograđana i Vojvođana bez glasova ostao Šešelj.

Kod šestog pitanja ispitanici su ocenom od 1 do 5 trebali da ocene četvoricu bivših političara: J.B. Tita (predsednik Jugoslavije 1945—1980), Antu Markovića (savezni premijer 1989—1991), Dobricu Ćosića (prvi predsednik SRJ 19921993) i Milana Panića (savezni premijer u drugoj polovini 1992. i kandidat za predsednika Republike na izborima te godine). Pokojni Broz prošao je najbolje kod Beograđana i Vojvođana sa prosečnom ocenom 3.66, (u grupi II dobio je 3.24) a kod Srbijanaca na prvom mestu je Dobrica Ćosić sa 4.06 (u grupi I dobio je samo 2.7). Na drugom mestu u grupi I je Ante Marković sa 3.28 (u grupi IH je treći sa 2.48). NaJgore u obe grupe prošao je Milan Panić — u grupi jedan prosečna ocena mu je 2.7 a u grupi II – 2.20. Odgovori na ovo pitanje zanimljivi su i stoga što pokazuju da opoziciono opredeljenje većine birača (kod pitanja 7.) koalicija "Zajedno" isključivo duguje dr Avramoviću, jer je Milan Panić (koji je dobio minimalnu ocenu 2.7, odnosno 2.2) — pre četiri godine na izborima predvodio iste te stranke koje su danas u koaliciji "Zajedno". A i prilikom rangiranja i opredeljivanja kod pitanja 4 i 5 Vuk, Đinđić i Koštunica nisu baš sjajno prošli. Interesantan je i podatak da je Tito u obe grupe popularniji od Milđševića — o opozicionim liderima da i ne govorimo (s izuzetkom, opet, Avramovića).

Odgovori na sedmo pitanje pokazali su da je u "UŽOJ Srbiji” nakon A vramovićevog povlačenja sa čela koalicije "Zajedno" njoj nešto porastao rejting, dok je u Beogradu i Vojvodini prošla za nijansu gore nego prošli put što se na ukupnom uzorku reflektovalo jednim procentom prednosti koalicije

"Zajedno" u odnosu na blok levih partija. Ostali procenti ostali su manje-više isti, s tim što se nakon Avramovićevog povlačenja u grupi I pojavio priličan procenat glasača koji se opredeljuju za neku drugu stranku (najčešće je to koalicija "Vojvodina", SVM, DZVM, "Pašićevci"...). Radikali su kao i prošli put ostali na svojih 5% glasova. Zanimljivo je da niko od ispitanika nije pomenuo fantomske stranke koje se ovih dana u obilnim količinama promovišu na RTS-u (Supermen, Univerzalisti, Jogi-letači i sl.) te se može zaključiti da trik sa proteklih izbora više nije tako delotvoran.

kriminala

Nizak standard

Primitivizam

TITO POPULARNIJI 0D VEĆINI 18 POSTEPENU PRIVATITAČIJIJ

—— Bezperspektivnost

političkih sloboda

Nedostatak

Nešto drugo Ništa mi ne | smeta 1 |