Topola
113
tvrdokorno su Skolastiku pobijali nekoji hrabri i slobodoumni humanisti (Budaeus, Petar Ramus, Scaliger i drugi), no s druge su opet strane progonili i najokrutnijim kaznama tlačili svako slobodno, samosvojno gibanje u znanosti. Skolastika je vladala znanstvenim svijetom počevši od Anselma Ganterbury-a (1034. —1109.), koji je stvorio sustav školastike i od Abélarda (1079. —1142.), koji je svojim filozofskim radom i spisima oduševio francusku mladež za špekulaciju. Ona je prezirala sve, što ne bijaše odjeveno u školske izraze, ili što se nije moglo predavati u obliku zaključaka, koji bi se činili nepobitnima. Sve joj drugo bijaše prosto i surovo. Da učini kraj tomu ludovanju u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj, morao se pojaviti jedan Bakon (Bekon) Verulamski (1561. —1626.). On, neprijatelj dosadašnje učenosti, koja nije analizovala niti ispitivala, već upirući se o auktoritete sve držala za istinito, posve se raskrsti sa srednjim vijekom i tako postade osnivačem moderne filozofije, a ujedno i promicateljem boljeg učevnoga načina. Njegova izreka (Novum organon, I. 81.) „Meta scientiarum vera et legitima nulla alia est, quam ut dotetur humana vita novis inventis et copiis“. (Prava i opravdana svrha znanosti nije druga, van da se ljudski život opskrbi novim izumima i sredstvima), ter njegovi suvremenici, koji je priznaše istinitom, osudiše znanost, koja ljudskomu životu ne nosi neposrednu korist, jer je neplodna i prazna znanost pukih riječi. Bakon je time zgodno označio smjer svoga doba, ter mu u materijalnom i duhovnom pogledu utisnuo biljeg, koji ga čini od prvašnjega doba potpuno različnim. Da dođemo do iskustva uzroka (Nov. Organ. 11. 2.: vere scire est per causas scire = pravo znanje je znanje po uzrocima) imamo samo jedan put, koji mora da bez pogrješke od točke do točke vodi a to je prava indukcija. Induktivno pak postupamo onda, kad prispodabljamo mnogo sličnih slučaja, u kojima se isti pojav pokazuje pod različitim uvjetima. Bakon je zahtijevao, da se u filozofiji udari drugim putem. Pa i ono malo pedagoških napomena veoma je znamenito ; „Pri obuci se ne smijemo prenagliti; individualnomu razvoju treba da da-