Topola
87
dobri i plemeniti duhovi zakržljaju, a svaki mladenački cvijet uvene. ~A za dokaz, da je tako“, reče, „uzmite kojega mladica našega vremena, koji je učio samo dvije godine, pa ako u njega nema boljega suda, boljega dara za govor i razgovor, boljega ponašanja i pristojnosti u društvu, smatrajte me brbljavim laskavcem“. To se Grandgousieru veoma svidje, te naloži, da tako učine. Kod večere dovede rečeni des Marais jednog svojega paža, po imenu Eudemona, koji bijaše tako lijepo počešljan i nakićen, tako lijepo odjeven, tako čisto isprašen i tako pristojan u svom držanju, da je većma naličio na anđelića, nego na čovječje biće. Na to će Grandgousieru reći: „ Vidite li ovo dijete ? Još mu nije dvanaest godina ; vidjet ćemo, ako vam je s voljom, koja je razlika među znanjem vaših ljudi sanjara iz starijih vremena i među mladićima sadašnjega doba“. Pokus se Grandgousieru svidje, te naloži dječaku, da govori, f) Pošto je Eudemon umolio svoga gospodara, potkralja, da mu to dopusti, dođe preda nj u mladenačkoj čednosti, s kapom u ruci, otvorena lica, rumenih usta, čvrsta oka svrnuv pogled na Gargantua, te ga poče hvaliti i slaviti ; prvo, zbog njegove kreposti i dobrih navika ; drugo, zbog njegova znanja ; treće, zbog njegove plemenitosti; četvrto, zbog njegove tjelesne ljepote ; a peto, opomene ga blagim riječima, da poštuje svoga oca sa svom pažnjom, jer da on pokazuje veliku skrb za njegovu obuku. Napokon ga umoli, da ga primi kao najneznatnijega među svojim slugama. Jer druge milosti da za sada ne moli od Boga, već da bi sretan bio, kad bi na koji mu drago način mogao učiniti njemu ugodnu uslugu.