Topola

140

katkada i više. Za mira bijaše još uvijek glavni posao krajišniku stražarenje na Krajini u čardacima. Vladari smatrahu Krajinu u 18. stoljeću, unatoč prosvjedima hrvatskih staleža, cjelovitim dijelom austrijske vojske. S toga je sve bilo na Krajini tako uređeno, da se svatko od svoga djetinjstva pripravlja za vojničku službu. Njemački jezik, službeni u cijeloj vojsci, uvede Marija Terezija u prve javne škole po Krajini. II Petrovaradinu (poslije u Vinkovcima) bila je po Isusovcima za Slavoniju latinska škola s njemačkim naučnim jezikom, u Hrvatskoj zasnovaše takvu školu Piaristi najprije u Bjelovaru a za tim u Karlovcu. Pučke njemačke škole bijahu u svim-većim mjestima po Krajini. Da bi sva Krajina jednim njemačkim duhom disala, nije nitko iz Krajine bez dozvole regimente i glavnoga zapovjedništva smio polaziti škole izvan Krajine. Uza sve to duh njemački nije prekoračio ni praga školskoga, a kamo li bi bio mogao narodu zamijeniti slatki materinji jezik hrvatski. Glas srca narodnjega, glas pjesme bijaše uvijek samo hrvatski, a njemački jezik osta puka jeka njemačkih zapovijedi. U pogleducrkvenom doživjela je najveću promjenu u tom vijeku Slavonija, gdje su iza Turaka ostali dušobrižnicima jedini Franjevci. Marija Terezija sdruži staru srijemsku biskupiju s tako zvanom bosanskom i odredi joj sijelo u Đakovu. Zapadna Slavonija pripade biskupu zagrebačkomu, a nekoliko župa uz Dravu dođe pod biskupa pečuhskoga. Eazvraćeni snošaji Slavonije, gdje su gotovo pol vijeka gospodovale razbojničke čete, počeše se po malo uređivati, kada su bile uvedene županije, podignuta velika sela i u njima zasnovane nove župe. Crkva je imala pune ruke posla, da se raspušteni narod otrese zlih običaja, koje bješe baštinio od Turaka. Crkva je istočna imala svoga metropolitu u Karlovcima i dvije vladike u Pakracu i Plaškom. Svećenstvo su istočno obrazovali u Karlovcima i Beogradu ruski učitelji ruskim knjigama na osnovu staroslovjenskoga jezika. Marija Terezija pobrinu se i za ćirilsku štampariju, da tako ukloni ruske knjige. U drugoj polovici 18. stoljeća raširiše se iz Francuske po svoj Evropi spisi francuskih pisaca, koji su potkopavali objavljenu vjeru. Posljedice toga bijahu, da je svuda popustila kršćanska vjera. I u Hrvatsku je doprla ta nova struja, pak je