Topola

živo djeluje na sjetila: oštar, žestok, ljut, rezah, humores, acetum; lactuca; rapula ; pak ovako i * stomachus acer post vinum; * pocula, opojne; odor; unguenta summa—et acerrima suavitate condita; * vultus, ljut pogled: ■j- vox acrior, gromki glas; * tibia; sonitus flammae, praskav ; * splendor, zasjenit; * hiems; * frigus- -{- acerrimae tempestates, ljute, studene; * sol; * acrior potentia solis; ardor acerrimus; acerrimi dolores; u prilici * acres subjectat lasso stimulos; * stimulos acres sub pectore vertit; -}- secundae res acrioribus stimulis animos explorant' * fames; * sitis; * morbus; * arcus, napet, da ljuto pogodi; što ostavlja bolno osjećanje, mučan, tegotan; f militia, invidia, memoria. 2) trop. a) o oštrini sjetila, oculi acres atque acuti; acerrimus sensus videndi, b) o bistrini uma i suda, oštar, bistar, animus acer et praesens; -J-mens acerrima; ingenium acre; judicium acrius et certius; memoria acris. Pak odatle i o Ijudma: bistar, bistrouman, oštrouman, quis omnium doctior, quis acutior, quis in rebus vel inveniendis vel judicandis acrior Aristotele fuit? acer et diligens alcjs rei existimator, investigator; -j- acer consilio, o) o snazi, eneržiji volje, duha i strasti i to u dobru i u zlu smislu, dakle: revan, vatren, ognj evit, smion, hrabar, srčan, jak: civis acerrimus, vatren građanin, revan rodoljub, vir, defensor; * rusticus; * acres potores, jaM; osob. o vojnicima, hostis; milites; * Achilles; * Spartacus; ovako s oznakom u čem ili čim je tko onaki: acrior in rebus gerendis; homo ad perdiscendum acerrimus; -J-duces'partium accendendo civili bello acres;* in armis; * armis; * bellis; * equis; i s gen. * -f militiae; o životinjama * acer equus; n zlu smislu: oštar, strog, napržit, goropadan, žestok, nap rasit, acres et diligentes animadversores vitiorum; lenis pater factus est acerrimus; * acerrimus armis, najsmioniji borac; * vultus acer in hostem; o životinjama: ljut, neuhvatljiv, divlji, canes; leo; * apri. S) veoma često o svakovrsnim apstraktnim pojmovima, gdje ima obilnije čega nego navadno, dakle: revan, živahan, jak, energičan i slično: cura diligentiaque; f acerrima consilia; * spiritus; f silentium ; pak i žestok, oštar, ljut, silan, krut, strog Ud. bellum, concursus, j- certamen, f proelium; supplicium; amor gloriae; cupiditas; luctus; judicia acria et severa; delectus; -j- custodiae; -j- annona, povišena cijena žitu; f favor plebis; f servitium; * fuga. ilcerbe, adv. s komp. i sup. [acerbus] samo prenes. a) act., oporo, kaštro, ljuto, grko; tvrdo, strogo, acerbe, severus in fi-

Huni; aspere et acerbe nimiun accusare; acerbius invehi in alqm; acerbissime dicere, decernere; victos acerbius ulcisci; vox acerbissime personabat, b) pas., tako , da se hol osjeća, bolno, mučno, gorko, graviter et acerbe ferre; acerbius afflictari; acerbius inopiam ferre; -j- moleste et acerbe accipere alqd. acerbitas, atis, f [acerbusj 1) oprost, opor ukus osob. nezrela voća, fructus magna acerbitate permixtos. 2) tp. a) oporost, žestina, gorčina, grčina; Ijutina; strogost u ponašanju i u govoru, moruni, naturae, animi; virus acerbitatis suae apud alqm evomere; inimicorum; imperii; acerbitas patria in filium; verborum et suppliciorum acerbitas patris in filium; verborum et suppliciorum acerbitates; monitio acerbitate careat, b) grčina, Ijutina itd. što ima u udesu, u događajima itd., luctus summi acerbitas; Sullani temporis; mortis. Odatle plur. acerbitates, udarci hude sreće (sudbine); jad i nevolja, ut omnes acerbitates, omnes dolores crueiatusque perferrem; -{- acerbitatibus dilacerare, acerbo, ete. 1. [acerbus] zagrčivati, zagroiti, formidine crimen acerbat, jedni. Verg. Aen. 11. 407. acerbus, adj. s komp. i sup. 1) opor, gorak, grk, tvrd, ljut, o svemu, što na sjetila neugodno djeluje, * frigus, ljuta studen; vox acerbissima. Ovako o svemu, što nije dozrelo, nezreo, nedospio, nedonošen.nv'A, Phaedr.; pecus ante diem partus edebat acerbos, Ov.; o smrti, ran i: quos ab übere raptus funere mersit acerbo, Verg. 2) trop. o svemu, što je komu oporo, gorko, teško, mučno, a) o tome, što se iznenada i prije reda dogodi, te je zato to mučnije, n. pr. o smrti, luctus est aegritudo ex ejus, qui carus fuerit, interitu acerbo; acerbissimus interitus consulum; mors; * casus. b) o tome, što se nekakom trdooom i Ijutinom ovršuje, pa se zato to bolnije doima, tvrd, prijek, strog, proscriptio, supplicium, severitas, inquisitio frumenti; imperium acerbius; delectus. O svemu, što je, kad prilike donose, osob. gorko, ljuto, rn zj a reno, odium acerbissimum; * fata; -{- captivitas, o) o Ijudma: osoran, osorljiv, strog, neprijazan (protivno moderatus, remissus), melius de quibusdam acerbos inimicos mereri, quam eos amicos, qui dulces videantur; hostes acerbissimi; * recitator; -j- acerbior in conviciis. Neutrum acerbum upotrebljava se kao supst. te je = acerbitas, * quidquid acerbi est; * acerba ex amore homini ablata; i neutr. plur. dolazi adverbijalno na grčlci način : acerba sonans, fremens, Verg., gemens Ov. * acernus, adj. [acer ], javor ov, trabes, solium, Verg. mensa, fores. Ov.

acerbe—acernus