Učitelj

694 Учитељ

duh stajao pod vlašću đržavnih ideja svoje klase, da nijednom' mišlju nije mislio o tome, da odstrani koren tog zla, da odstrani ropstvo. Šta više on ga izrično priznaje zahtevom vaspitanja slobodnih za ratničku sposobnost. To traže za to, da bi oni mogH: „da utvrde i vrše despotsku prevlast nad onom klasom ljudi, kojb su svojim prirodnim osobinama određeui za služenje“. Aristotel; kao i Platon, daiu sobom dragocen dokaz za tvrđenje istorijskog: materijalizma da ne samo praksa već i Teorija vaspitanja stoji pod. presudnim uticajem socijalnih odnosa.

IV,

Ovaj uticaj nije ništa manji u feudalnom društvu srednjeg veka. Do duše bilo je hrišćanstvo u svom idealnom obliku.sasvim demokratsko, a i crkva je ostala u početku verna demokratskim idejama. Ali u koliko ie hrišćanstvo dolazilo sve više do moći } vlasti i u koliko je crkva postojala ekonomskom silom, menjao sei demokratski karakter hrišćansko? učenja o vaspitanju. Sveštenstvo je postalo vladaiućim staležom kao i plemstvo i upolrebljavalo obrazovanje i znanie kao sredstva svoje vladavine. Kao što. je i plemstvo upotrebljavalo svoje „obrazovanie u riterskim Vežbama i vrlinama“ kao moćno sredstvo. Riter je brižljivim vaspitnim sistemom postao gospodar sa gvozdenim oružjem, sveštenstvo gospodar sa duhovnim oružjem. Građanstvo nije postalo ekonomski: nikakvom vladajućom klasom, te za to nije moglo ni postaviti nikakav svoj sopstveni vaspitni ideal. A čim se građanstvo izdiglo do uloge jedne vladajuće klase u društvu, otpočelo je i zasnivanieosnovnih škola. Ove škole bile su u prvo vreme samo škole za. 'pisanje i računanje. Na tai način je formiranje građanstva u vladajuću klasu označeno erom narodnih škola. Iz redova buržoazije (građanstva) čim se ona izdigla na vlast, proizašli su vel ki reformatori pedagogike u 16., 17. i 18. veku. Humanizam i reformacija proizašli su iz buržoazije. Dolazak buržoazije kao klase na vlast doneo je na oblasti vaspitania uzdizanje staleškog vaspitanja u ideal opšteg narodn-gp obrazovanja. Pojačani saobraćaj, svetske trgovine, cvetanje industrije, sve je to iziskavalo jedan obrazovan narod. Iz ove ekonomske potrebe, dakle, potekla |e misao opšte narodne škole sa školskom opštom obavezom. Davno pre toga već je češki pedagog Komenski teorijski objavo i zasnovao ideal opšteg narodnog i harmonijiskog čovečjieg obrazovanja. Ali država.